banner-image

Biodinamičkom i permakulturnom proizvodnjom protiv intenzivne poljoprivrede

Konvencionalna poljoprivreda nije održiva na duži rok, pa poljoprivrednici u svetu treba što više da se okreću alternativnim sistemima uzgoja, među kojima je najpoznatija organska proizvodnja, poručeno je sa skupa  „Održiva poljoprivreda i značaj brendiranja“, koji je danas održan u Privrednoj komori Vojvodine (PKV).

Tokom ovog skupa učesnici su predstavili različite modele održivog bavljenja poljoprivredom, između ostalog biodinamički i permakulturni model. O brendiranju proizvoda održive poljoprivrede razgovaralo se u svetlu značaja za postizanje ekonomske isplativosti, koja je poljoprivrednicima veoma važna. Organizatori ovog skupa bili su PKV i Vojvođanski klaster organske poljoprivrede.

Ova tema je veoma važna, istakla  je Jelena Drobnjak, sekretar Udruženja poljoprivrede PKV, naglasivši da intenzivna poljopriveda sve više narušava stanje životne sredine, kao i da istovremeno raste interesovanje za održive načine proizvodnje. Ovi sistemi, osim što doprinose ekologiji, u isto vreme  jačaju ruralnu ekonomiju.

Pojam organske proizvodnje uglavnom je poznat široj javnosti, a oni koji se bave poljoprivredom upoznati su sa tim da za prelazak na ovaj sistem proizvodnje mora da prođe period konverzije od nekoliko godina. Tokom ovog perioda poljoprivredno gazdinstvo se prilagođava na način proizvodnje koji isključuje upotrebu pesticida i mineralnih đubriva i usvaja niz novih agrotehničkih i postupaka u poslovanju.

Objašnjavajući razliku između organskog i biodinamičkog načina proizvodnje, Zoran Petrov, vlasnik biodinamičke farme u Vršcu, rekao je da neko ko proizvodi po organskim principima mora da prođe period konverzije od dve godine da bi ušao u biodinamički sistem. Sama ta činjenica govori o  ozbiljnosti ove proizvodnje. Petrov, međutim, naglašava da konverziija u glavama poljoprivrednika traje mmnogo duže. Potrebno je, naime, shvatiti da svaka biljka i životinja, ma koliko se ona činila nebitnom, ima svoju ulogu u ekosistemu i kao takva je dragocena.

Biodinamička farma, kako je naglasio, ne može da postoji ako u njoj nema domaćih životinja, pre svega krava, dok u organskoj proizvodnji to nije obavezan uslov. Biodiverzitet koji uključuje postojanje biljnih i životinjskih vrsta na biodinamičkoj farmi osigurava postizanje koncepta samoodrživosti, što jeste cilj ovakvog načina proizvodnje.

Održivost, kako je zaključeno na ovom skupu, mora što više da se uključi u aktuelne sisteme proizvodnje, jer je to jedini način da se popravi šteta načinjena intenzivnom poljoprivredom.  Jačanje svesti ljudi o važnosti zdrave hrane za organizam, ali i čitavu planetu  prvi je korak.

Izvor:Poljoprivrednik