banner-image

Anestrije krava

Dr Igor Prka spec.dr vet, Centar za veštačko osemenjavanje „Toplek“

Pojam anestrija obuhvata kod goveda poremećaj plodnosti različite etiologije. Karakteriše se izostankom simptoma estrusa, kako vidljivih znakova polnog žara, tako i cikličnih promena na sluzokoži vagine i uterusa (Grunert 1999.) Anestrije su česte u nepovoljnim uslovima držanja i ishrane, pa je povećan broj anestričnih plotkinja znak da postoje greške u ishrani i držanju. U mnogim zapatima anestrija je često razlog loše plodnosti i izlučenja grla.

Etiologija

Sa kliničkog aspekta razlikuje se fiziološka i patološka anestrija. Fiziološka anestrija – pre dostizanja polne zrelosti, u vreme graviditeta i neposredno posle porođaja (laktaciona anestrija). Patološka anestrija – ako je prošlo više od 60 dana post partum, a nisu uočeni znaci polnog žara. Kod polno zrelih krava, u dobrim uslovima držanja i ishrane, prvi post partalni ciklus javlja se između 14. i 17. dana (Grunert 1999). Ovaj ciklus mahom protiče kao „tihi“ estrus, faza žutog tela diestrus je skraćena, pa ciklus traje manje od 18 dana.

Etiološka podela anestrije predstavljena je u grafikonu 1.

 

Grafikon 1. ETIOLOŠKA PODELA ANESTRIJE

Aciklija se karakteriše sistiranjem ciklične ovarijalne funkcije, odnosno odsustvom spoljašnjih i unutrašnjih znakova polnog žara.

Pod distrofijom jajanika podrazumeva se poremećena funkcija jajnika. Tipičan klinički nalaz tada su mali i tvrdi jajnici (slika 1) bez funkcionalnih tvorevina (folikul, žuto telo) kao posledica prekomernog opterećenja organizma (loši uslovi držanja-tamne, tesne staje, deficitarna ishrana, kako kvantitativnom tako i kvalitativnom smislu) ili poremećenog toka puerperijuma.

Prema stepenu distrofije, odnosno intenzitetu i trajanju etioloških faktora kao i sposobnosti životinje da se izbori sa svim funkcionalnim poremećajem, može da se računa ili sa visokom terapeutskom rezistencijom ili sa spontanim izlečenjem ako se ukloni primarni uzrok. Ovarijalne ciste blokiraju ciklus u dužem vremenskom intervalu.

Distrofija jajnika česta je kod prvotelki. Ciste jajnika (slika 2) se dijagnostifikuju kod starijih životinja i to pretežno sa visokom mlečnošću.

Kod životinja sa distrofijom jajnika, ovarijalno tkivo ne može da odgovori na FSH i LH secerniranje, mada u ekstremnim slučajevima i nedovoljna sekrecija FSH i LH može da dovede do ovog stanja (Folman et al. 1973). Ima i krava kod kojih i pored toga što je porođaj prošao bez komplikacija i koje imaju klinički zdrav polni aparat, nema mesecima post partum vidljivih znakova estrusa. Često se radi o visoko produktivnim grlima. Ovakva stanja ukazuju na konkurentnu situaciju između genetskog potencijala za visoku proizvodnju mleka i ispoljavanja estrusa. U ovom periodu dominira predispozicija za proizvodnju mleka a izostaje ovarijalna aktivnost.

Kod životinja se distrofični jajnici nalaze kako kod izrazito mršavih (tzv „gladni sterilitet“) tako i kod debelih („tovna kondicija grla“). Preobilna ishrana mladih jedinki nosi sa sobom povećan rizik od nastanka ovarijalnih cista i „tihih“ estrusa. Aciklije većinom  nastaju u puerperijumu i kasnije kao rezultat poremećene ovarijalne aktivnosti.

Životinje sa „tihim“ estrusom ne pokazuju ili slabo manifestuju spoljašnje vidljive simptome polnog žara, mada na polnom traktu protiče, ovarijalni, uterini i vaginalni ciklus. Pri rektalnom pregledu nalaze se jajnici normalne veličine sa funkcionalnim tvorevinama u različitim stadijumima.

„Tihi“ estrus je glavni razlog smanjene plodnosti, jer je teško, čak i iskusnom radniku da se odredi pravo vreme za osemenjavanje. Često je jedini klinički znak da je bio estrus nalaz sluzavo-krvavog sadržaja sa unutrašnje strane repa na sednim kostima (slika 3) ili postoji takav iscedak iz vagine. Oko 90 % životinja sa tihim estrusom pri rektalnom pregledu ima na jajniku neku od funkcionalnih tvorevina (folikul, žuto telo). Nije redak slučaj da životinje na kraju kliničkog puerperijuma oko 21 dana p.p. pokažu znake estrusa a da se kasnije on više ne uočava. (Lotthammer 1980). Ima mišljenja da sve krave oko 50. do 60. dana post partum imaju ciklus, a da se u 40 % slučajeva estrus ne otkrije (Seguin 1980).

Smeštaj životinja u stajama, posebno podloga po kojoj se kreću treba posebno da se ispita, jer životinje na klizavim podlogama ne pokazuju jasno vidljive znake estrusa, kao one na ispustu ili paši. I obolenja papaka, u širem smislu, imaju značaj u etiologiji anestrije jer životinje koje hramlju, obično imaju „tihi“ estrus. Takve životinje, uzimaju i manje hrane, što još više potencira negativan-energetski bilans u ovo vreme, i tako negativno deluje na ciklus.

Anafrodizija se kod goveda dovodi u vezu sa deficitarnom ishranom i kao posledica loših uslova držanja.

Učestalost anafrodizije dovodi se u vezu sa otkrivanjem estrusa, jer spoljni, vidljivi simptomi polnog žara nisu jasno izraženi, tako da se, ako mu se pažljivo ne obilaze plotkinje, lako previde.

Bakterijske infekcije materice su bitni etiološki faktori u nastanku anestrije, jer dovode do nastanka endometrita i ometaju ovarijalnu aktivnost. U nekim ispitivanjima utvrđeno je da postoji korelacija između lipopolisaharida koliformnih bakterija, koje su vrlo čest nalaz kod postpartalnih endometritisa, jer lipopolisaharidi bakterija mogu da se vežu za specifične receptore na endometrijumu i tako promene sintezu PgF2 α u smeru povećanog stvaranja prostaglandina E koji zaustavlja luteolizu (Hearth et al. 2006). Opisan je i negativan uticaj bakterijskih lipolisaharida na rast folikula, sintezu estrogena, LH-pik i ovulaciju (Suzuki et al 2001). Kod krava sa puerperalnim endometritom prvi postpartalni dominantni folikul (de Grafov) sporije raste i luči manje estradiola, što za posledicu ima slabije izražene simptome estrusa (Sheldon et al 2004).

Godišnje doba, rasa, genotip, starost, stresne situacije, klima i higijena u staji, kao paragenetski faktori, utiču na anestriju. Postpartalni period anestrije duži je kod prvotelki nego kod krava koje su se više puta telile (Britt et al 1993).

Stres (bol, glad, ekstremne temperature) imaju negativno dejstvo na cikličnu aktivnost jajnika.

Pored ove navedene kliničke slike postoje i ređi klinički nalazi koji za posledicu imaju anestriju; hipoplazija i aplazija jajnika junica koji dovode do trajne neplodnosti. U ovom kontekstu treba pomenuti i ovarijalne tumore.

TERAPIJA ANESTRIJE

Kod acikličnih životinja estrus može da se indukuje davanjem GnRH ili PMSG (SŽK; eCG) preparata. Po aplikaciji hormona često nema vidljivih spoljašnjih simptoma estrusa kod većine životinja pa je neophodan klinički pregled tih plotkinja oko 10. dana post aplicationem hormona.

Ginekološki nalazi odlučujući su za to dali će se davati GnRH ili PMSG. Kod krava kod kojih je veličina jajnika od zrna pirinča, prosa do koštice šljive; dakle kod izrazite atrofije jajnika, treba dati PMSG (Tabela 1), a ako su jajnici veličine manje trešnje ili veće koštice šljive aplikuje se GnRH (polovina propisane doze za ciste, Tabela 2). Kravama koje ne pokazuju znake estrusa ali se kliničkim pregledom nađe žuto telo na jajniku može da se da PgF2α preparat i indukuje estrus.

Treba imati u vidu da su reakcije krava na hormonalnu terapiju različite od zapata do zapata i da zavise od mnogobrojnih faktora kao što su na primer; starost životinje, telesna kondicija, vreme od telenja i dr.

Tako na primer nema efekta da se mršave krave u lošoj telesnoj kondiciji terapiraju hormonima.

Otkrivanje estrusa

Otkrivanju estrusa mora da se posveti posebna pažnja i ne sme da se kombinuje sa nekim drugim poslovima u staji (muža, čišćenje, ishrana). Staje u kojima su životinje treba više puta dnevno da se obiđu (obilazak traje najmanje 20 minuta) jer su u uskoj korelaciji broj obilazaka i procenat otkrivenih estrusa (grafikon 2).

Grafikon 2. BROJ OBILAZAKA OBJEKATA I PROCENAT OTKRIVENIH KRAVA U ESTRUSU

U letnjim mesecima, kada su temperature visoke slabije su izraženi simptomi estrusa, polni žar je kraći a znatno veći broj životinja je u polnom žaru u večernjim satima, dakle, kada nije toliko vruće.

Bez obzira na sve do sada rečeno, kao i na iznete činjenice, iskustvo je pokazalo da je ljudsko oko, angažovanost i motivisanost od odlučujućeg značaja na ovim poslovima.