banner-image

EU će učiniti sve za bolje upravljanje zemljištem – svake godine izgubi po jedan Berlin

Evropska unija svake godine samo vodnom erozijom, na metar dubine tla, gubi područje koje odgovara veličini grada Berlina, navodi se na sajtu Evropske komisije.

Foto: Pixabay

U tekstu posvećenom značaju tla kao prirodnom resursu koji je krhak i ograničen, apeluje se na to da je njime neophodno pažljivo upravljati i zaštititi ga. Dodaje se da je zbog sve veće populacije, kojoj je potrebno više zemlje za proizvodnju hrane, urbanizacije i industrije, tlo pod dodatnim pritiskom.

Može proći i do 1.000 godina da se proizvede centimetar plodnog tla, ali samo nekoliko godina da se izgubi. Moramo delovati na očuvanju i obnovi zemljišta, odlučan je Brisel.

Postavlja se pitanje šta Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) čini da zaštiti tlo?

Na evropskom nivou, ZPP je uspostavila različite instrumente za podsticanje održivog korišćenja tla. Princip unakrsne usklađenosti povezuje direktna plaćanja sa dobrim poljoprivrednim praksama koje osiguravaju osnovne standarde o životnoj sredini i klimi, sigurnosti hrane, zdravlju životinja i biljaka, dobrobiti životinja i pomažu u održavanju zemljišta u dobrim poljoprivrednim i ekološkim uslovima, navodi se u tekstu.

Ko primenjuje mere ozelenjavanja dobija veće subvencije

Direktne isplate su dostupne i poljoprivrednicima ako se pridržavaju takozvanih mera ozelenjavanja, koje doprinose zdravlju tla. Ove mere, na koje otpada 30 odsto direktnih plaćanja, zahtevaju od poljoprivrednika diverzifikaciju useva, održavanje trajnog travnjaka i pet odsto obradivog zemljišta posvećuju ‘ekološkim fokusnim područjima’.

Ove akcije doprinose stvaranju otpornijeg tla, očuvanju karbona i zaštiti biodiverziteta. Zaštita tla je takođe ugrađena u programe ruralnog razvoja koji se finansiraju iz Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a njima upravljaju države članice. Promocija efikasnosti resursa i obnova, očuvanje i unapređenje ekosistema povezanih sa poljoprivredom su dve od šest ključnih prioritetnih oblasti ruralnog razvoja.

Tla su očigledno u središtu ovih mera. Buduća ZPP će pomoći održivom upravljanju i efikasnom korišćenju tla koristeći pristup zasnovan na dokazima i performansama, podržan digitalizacijom.

Novi okvir uslovljavanja CAP-a podržava poboljšani kvalitet tla i zaštitu tla, te povećanu zalihu karbona kroz bolje korišćenje zemljišta.

Poljoprivrednici moraju da se pridržavaju dobrih poljoprivrednih i ekoloških uslova (GAEC), povezanih sa direktnom podrškom za prihod. GAEC-ovi specifični za tlo uključuju zaštitu tresetnih i močvarnih područja, rotaciju useva (zamenjuje diverzifikaciju useva), minimalno upravljanje zemljištem pod obradom zemlje radi smanjenja degradacije tla i pokrivanje tla.

Pored toga, sada postoji obavezan GAEC zahtev za sve poljoprivrednike da koriste alat za održivost poljoprivrede (FaST) za razvoj planova za upravljanje hranjivim tvarima. Alat prikuplja informacije kao što su satelitski podaci, uzorkovanje tla i informacije o zemljišnim parcelama kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da donesu ciljane odluke o svojim potrebama za hranjivim tvarima.

Budući ZPP takođe uključuje novi i inovativni dobrovoljni okvir u okviru prvog i drugog stuba. Reč je o „eko-shemama“ i „agro-životnim i klimatskim merama“ kroz koje se podstiču i nagrađuju poljoprivrednici. Svaka država članica dizajnira ove šeme u skladu sa svojim lokalnim potrebama i uslovima. Pojačano upravljanje trajnim pašnjacima, organska poljoprivreda, pošumljavanje i stvaranje šuma, agroekologija i poljoprivredno-šumarstvo, precizna poljoprivreda samo su neki od primera korisnih praksi gajenja tla koje zemlje članice mogu da ponude.

Digitalizacijom do plodnijeg tla

Digitalizacija je važan segment buduće ZPP i igra centralnu ulogu jer omogućava postizanje ambicioznih ciljeva Politike. Digitalizacijom se nastoji optimizovati plodnost tla i smanjiti zagađenje podržavajući bolje upravljanje gazdinstvom i korišćenjem prave količine inputa na pravom mestu u pravo vreme.

Precizna poljoprivreda uključuje upotrebu digitalnih tehnika za nadgledanje i tačno optimizovanje procesa poljoprivredne proizvodnje kako bi se povećali prinosi koristeći manji unos (npr. đubriva i pesticida). U svakom slučaju, budući ZPP će podržati bolje agronomske i ekološke performanse farmi kroz usmereniji, ambiciozniji, fleksibilniji pristup koji državama članicama daje priliku za osmišljavanje šema koje ispunjavaju ekološke i klimatske ciljeve na nivou EU.

S. Kuprešanin