banner-image

Uprava popisuje napušteno državno poljoprivredno zemljište

Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sprovela je u toku 2019. godine na području 4 jedinice lokalne samouprave identifikaciju napuštenog državnog poljoprivrednog zemljišta. Napušteno državno poljoprivredno zemljište predstavlja veliki potencijal za nove investicije i razvoj poljoprivrednog sektora u našoj zemlji.

Osim toga, unapređen je informacioni sistem Uprave za poljoprivredno zemljište i postavljen osnov za identifikaciju napuštenog zemljišta u skladu sa evropskim propisima i Zajedničkom poljoprirednom politikom. Takođe, na odabranim parcelama urađena je analiza pogodnosti zemljišta za organsku proizvodnju.

Poljoprivreda predstavlja veoma važan sektor privrede Republike Srbije,što se ogleda u značajanom doprinosu poljoprivrede bruto domaćem proizvodu (BDP). Poslednjih nekoliko godina poljoprivreda beleži oko 10% učešća u BDP-u. Osim toga, u poljoprivredi je aktivno oko 21% radne snage u Srbiji, sa učešćem ruralnog stanovništva od 42,9%. Poljoprivredni izvoz čini četvrtinu ukupnog izvoza zemlje i jedini beleži konstantni suficit u spoljno trgovinskoj razmeni. Ipak, postoji prostor za unapređenje iskorišćavanja svih potencijala i resursa koje poljoprivreda u Srbiji ima, uključujući zemljište.

Republika Srbija ima 5,06 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta koje pokriva 65,21% teritorije (7.759 km2).

Ukupno 71% površine poljoprivrednog zemljišta se koristi na intenzivan način (u vidu oranica, voćnjaka i vinograda), dok 29% poljoprivrednih površina čine livade i pašnjaci. Najveći deo poljoprivrednog zemljišta koristi se u vidu obradivog zemljišta (3,3 miliona hektara ili 65%), dok se ne koristi oko 7% zemljišta godišnje (zbog odmora zemljišta ili u obliku neobrađene zemlje).

Pored oblasti koje su ostavljene u odmoru zemljišta, značajan deo livada i pašnjaka se ne koristi zbog nedostupnosti, zapuštenosti ili zbog ekonomske neprofitabilnosti. Procenjuje se da se svake godine ne koristi između 200 i 350 hiljada hektara obradivog zemljišta i livada, dok je površina napuštenog poljoprivrednog zemljišta prepuštena pašnjacima mnogo veća.

Razlozi za napuštanje zemljišta su višedimenzionalni i mogu se razlikovati na sledeći način: prirodna ograničenja, degradacija zemljišta, socio-ekonomski faktori, demografska struktura i institucionalni okvir. Bez obzira na uzrok, napuštanje zemljištaje zabrinjavajućezbog njegovih negativnih socijalnih, ekonomskih i ekoloških implikacija.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vododprivrede može dati u zakup obradivo privatno poljoprivredno zemljište koje nije obrađeno u prethodnom vegetacionom periodu, fizičkom ili pravnom licu na period do tri godine (plaćanje zakupnine vlasniku zemljišta vrši se nakon odbijanja troškova postupka).

Kada je reč o poljoprivrednom zemljištu u državnoj svojini, Zakon o poljoprivrednom zemljištu (član 61, stav 5) propisuje da, ako poljoprivredno zemljište u državnoj svojini nije bilo izdato najmanje poslednje tri agroekonomske godine i nije bilo predmet korišćenja, javnim nadmetanjem po početnoj ceni od 0 dinara, to poljoprivredno zemljište može se dati na korišćenje za poljoprivrednu proizvodnju fizičkim i pravnim licima koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava.

Ove zakonske odredbe regulišu „napušteno zemljište“, međutim, trebalo bi dodatno razraditi pristup upravljanju napuštenim zemljištem kako bi se optimizovalo njegovo korišćenje. Stoga, Uprava za poljoprivredno zemljište je odlučila dadetaljno proceni faktore koji doprinose napuštanju zemljišta, odredi njegove pokretače i pripremi odgovarajuće mere politike kao odgovor.

U cilju poboljšanja delotvornosti upravljanja poljoprivrednim zemljištem, Uprava je tokom 2018. godine za celokupno državno poljoprivredno zemljište  implementirala geografsko – informacioni sistem za pripremu Godišnjeg programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta.

U centralnoj bazi podataka nalazi se skoro 19 miliona katastarskih parcela sa kompletnim podacima o vlasništvu za celu teritoriju Srbije. Postojećem informacionom sistemu trenutno nedostaju podaci o napuštenom zemljištu u državnoj svojini i njegovo uključivanje u informacioni sistem stvoriće osnovu za efikasno upravljanje napuštenim poljoprivrednim zemljištem u državnoj svojini, a sve u cilju stavljanja tog zemljišta u funkciju u skladu sa njegovom namenom.

Bitno je istaći da informacioni sistem koji je implementiran pre 3 godine, u 2019. godine sve jedinice lokalnih samouprava u Republici Srbiji koriste za izradu Godišnjeg programa zaštite, uređenja i korišćenja poljopivrednog  zemljišta. Pilot projektom koji je sproveden na području 4 jedinice lokalne samouprave (Smederevo, Aleksinac, Aleksandrovac i Beočin) u 2019. godini, Uprava za poljoprivredno zemljište u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) realizovala je prikupljanje podataka za dodatno unapređenje postojećeg informacionog sistema.

Razultati terenske provere biće naknadno objavljeni.

Sprovedene aktivnosti deo su programa „Podrška proizvođačkim kapacitetima agro-industrijskog sektora u Republici Srbiji“, koji je UNDP realizovao u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Cilj programa bila je podrška Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u sprovođenju neophodnih reformi i mera politike koji će doprineti unapređenoj trgovini i ulaganjima u srpski poljoprivredni sektor i podići poljoprivredni potencijal Republike Srbije u korist održivog ekonomskog razvoja