banner-image

Uvoz pšenice bez carine na zahtev mlinara i konditora

Vlada Srbije donela je Uredbu o uvozu pšenice bez carine do 30. aprila na zahtev mlinara i konditora, koji su potrebu za kupovinom pšenice s inotržišta obrazložili tvrdnjom da domaća nije dovoljno kvalitetna za njihove potrebe.

Uredba je tek stupila na snagu pa se za sada ne zna koliko bi inopšenice moglo ući u našu zemlju. Prvi pokazatelji govore da mlinari ne žuri s kupovinom, neki imaju prelazne zalihe, ali napominju da se nisu dovoljno obezbedili do nove žetve, dok drugi navode da će pšenice imati sve dok ne sazri novi rod.

Kompanija „Don Don”, najveća u pekarskoj industriji kod nas, godišnje umesi 100.000 tona hleba i dnevno samelje 350 tona brašna, i za sada, po rečima Siniše Ivanića, neće kupovati pšenicu na inotržištu, ali će je potražiti tamo ukoliko na domaćem tržištu ne nađu kvalitetan rod.

Za sada imamo prelazne zalihe, ali ne u dovoljnim količinama da budemo bezbrižni do nove žetve, naveo je Ivanić.

Trenutno gledamo, dodao je naš sagovornik, cene jer je u inostranstvu pšenica skuplja nego kod nas, a  s druge strane, pravimo račun i koliko će nas stajati troškovi prevoza.

Zbog tih troškova realno je očekivati da žito kupimo u Mađarskoj, koja nam je najbliža, s tim što je kod Mađara cena pšenice različita po regionima, razvrstana je po klasama pa svaka ima svoju cenu i trenutno je 23 dinara kilogram, veli Ivanić.

Predrag Đurović iz „Žitounije” kaže da strana pšenica nije ništa bolja od domaće, već da je naša još i jeftinija pa, ukoliko se bude kupovala van zemlje, uz troškove transporta uvoznici mogu proći skupo, i takvo trgovanje im se, smatra, može odraziti na poslovanje kompanija.

Direktor Poslovnog udruženja „Žita Srbije” Vukosav Saković  istakao je da ne očekuju značajni uvoz pšenice zbog toga što je strana skuplja od naše.

Ureba je doneta na zahtev mlinarske i konditorske industirije, koje su uvoz tražile da bi se obezbedile i ne bi došle u situaciju da prekidaju proizvodnju zato što na domaćem tržištu nemaju od koga da kupe kvalitetnu pšenicu, kazao je Saković. Mišljenja je da dobre pšenice ima, ali da je naši ratari čuvaju i čekaju cenu, premda je kilogram žita sada 20 dinara, a tokom žetve bio je 18.

U žetvi smo dobili dva i po miliona tona pšnice i do sada izvezli svega 155.000 tona i 76.700 tona brašna.

Saković kaže da su izvozni rezultati za sada loši, ali očekuje da će u narednom periodu trgovanje biti bolje.

„Žitounija” ima dovoljno pšenice i zadovoljna je kvalitetom zrna pa je neće kupovati iz uvoza, kazao je Đurović, dodajući da je ponuda na domaćem tržištu dobra, ali da cena žitarice ide naviše i sada se kreće od 19,5 do 20 dinara kilogram, pa bi oni koji je nemaju a treba im, morali da je kupe već sada.

Po rečima Nenada Manića iz Agrarne komore poljoprivrednih proizvođača Srbije, Uredba će, nesumnjivo, spustiti cenu domaće pšenice, kojom ratari nisu bili zadovoljni još tokom žetve. Međutim, Manić kaže da će uredba imati i dobru stranu jer bi trebalo da kod poljoprivrednika probudi svest o tome da konačno počnu da seju deklarisano seme, biraju sorte koje daju dobre prinose i u potpunosti primenjuju agrotehničke mere, odnosno da između kvantiteta i kvaliteta, izabru kvalitet.

U ovoj žetvi bilo je dosta pšenice na granici između stočne hrane  i za ljudsku upotrebu, ali koliko god smo kukali na vremenske neprilike, kvalitet je bio lošiji i zbog lošeg semena, kazao je Manić.

Izvor:Dnevnik