Stanovništvo u Vojvodini stari i polako nestaje
Pokrajinski sekretar za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova Predrag Vuletić održao je konferenciju za medije na kojoj je predstavio mere populacione politike koje realizuje Pokrajinska vlada.
Pokrajinski sekretar je izneo zvanične podatke Republičkog zavoda za statistiku iz popisne 2011. godine i nekoliko međupopisnih godina iz kojih je uočljivo da se broj stanovnika u Vojvodini smanjuje sa konstantim prirodnim priraštajem od minus 5,5 promila.
Na teritoriji Pokrajine godišnje umre 10.000 ljudi više nego što se rodi, pored toga broj stanovnika starijih od 65 godina je veći nego broj mlađih od 15 godina pa sve to ukazuje na ozbiljan trend starenja u Vojvodini.
„Ovaj problem uočen je još 1989. godine, međutim,“ istakao je Predrag Vuletić, „tada nisu definisana ni kreirana populaciona politika.“
Polazeći od mera koje se realizuju u lokalnim samoupravama i statističkim podacima i uzimajući u obzir porodice koje nisu obuhvaćene drugim merama kreirali smo tri mere populacione politike.
Prva mera za cilj ima unapređenje uslova stanovanja za porodice koje dobiju treće ili četvrto dete. Ova mera se realizuje od septembra 2018. godine i do sada je 172 porodice dobilo sredstva za kupovinu ili adaptaciju nekretnine. U 2020. godini planirano je 300 miliona za ovu namenu. Sredstva će se dodeljivati putem javnog konkursa od kojih će prvi biti raspisan u februaru.
Mera Materinski dodatak realizuje se od 01. januara 2019. godine i namenjena je nezaposlenim majkama koje rode treće ili četvrto dete. U periodu od 24 meseca nezaposlena majka koja rodi treće ili četvro dete ima pravo na novčanu pomoć od 15.000 dinara mesečno. „U 2019. godini ovo pravo već ostvarilo 657 nezaposlenih majki, pretpostavlja se da će u 2020. godini ovo pravo ostvariti još oko 840 nezaposlenih majki što će ukupno iznositi oko 1500 korisnica materinskog dodatka na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine, pa je za tu meru u 2020. godini planirano 300 miliona dinara“, rekao je Vuletić.
Sufinansiranje troškova biomedicinski potpomognutog oplođenja postoji kao mera od 2014. godine, međutim rekao je pokrajinski sekretar, odnosila se na drugo, treće i svako naredno dete. Novom odlukom, koja je usvojena ovo pravo je prošireno, tako što je starosna granica za ženu pomerena na 45 godine i što parovi stiču pravo i za prvo dete.
Za parove koji nemaju dece, važno je da su iskoristili sve pokušaje koje finasira RFZO, nakon čega mogu da se obrate pokrajinskom sekretarijatu.
Novom odlukom, prate se i svetski trendovi, pa je omogućeno zamrzavanje embriona kao i postupak krioembritransfera koji do sada nije finansiran sredstvima sekretarijata. Za ovu meru planirano je 50 miliona dinara.
„Ukupan budžet za sve mere je 650 miliona dinara, što iznosi preko 60% budžeta sekretarijata“, zaključio je pokrajinski sekretar.

