banner-image

Zasušenje muznih krava

Igor Prka spec. dr vet.med, direktor Centra za v.o. „Toplek“, Topola

Dr Igor Prka

Zasušenje se ne može gledati kao samostalna radnja već ono mora imati pravilnu pripremu u ishrani kako bi se organizam muzne krave prilagodio i sam smanjio lučenje mleka u mlečnoj žlezdi.

Muzna krava mora se zasušiti krajem sedmog meseca steonosti kako bi njen organizam mogao da se potpuno posveti zadnjoj fazi graviditeta, odnosno razvoju ploda i pripremi za novu laktaciju. Zasušenje je važan period u proizvodnom ciklusu svake krave.

U tom periodu mlečna grla su naročito osetljiva i podložna infekcijama. Postizanje odgovarajuće kondicije koju grla treba da imaju u ovom periodu je veoma važno. To se postiže pre svega odgovarajućom ishranom. Posebnu pažnju treba obratiti i na postepeno smanjenje količina pomuženog mleka u periodu koji prethodi potpunom prestanku muže.

Period koji prethodi zasušenju počinje u trećem mesecu laktacije, i to postepenim korigovanjem telesne kondicije (slika 1). Ovo je značajno, jer je mnogo teže uraditi to pred zasušenje ili tokom zasušenja. Cilj je da krava postigne ocenu 3 telesne kondicije a sve ono što je ispod ili preko ovih vrednosti treba korigovati, i to promenom režima ishrane. Kad se krave hrane koncentratom, u slučaju slabije telesne kondicije, količina ovog hraniva se povećava za pola kilograma dnevno, dok se kod pretovljenih životinja smanjuje za pola kilograma. U slučaju upotrebe kompletnih obroka, krave s visokom ocenom telesne kondicije se izdvajaju i posebno hrane.

Tokom perioda koji prethodi zasušenju telesnu kondiciju treba proveravati dva do tri puta sedmično, a zatim jednom u toku nedelje. Steone krave moraju da povećavaju masu uporedo sa porastom ploda, i to od 45 do 65 grama dnevno, a pred sam porođaj i više. Ovo je neophodno kako krava ne bi bila premršava posle porođaja.

Kada gravidne krave imaju ocenu telesne kondicije ispod 2,5, moguće je da nose blizance i u tom slučaju na njih treba obratiti posebnu pažnju i ranije ih zasušiti. Njih treba odvojiti, smestiti u manju grupu i obezbediti im dodatnu kvalitetnu hranu.

Krave s ocenom većom od 3,75 pre porođaja kasnije su podložnije metaboličkim poremećajima, gubitku apetita, naglom gubitku mase, energetskom disbalansu, sindromu masne jetre, problemima tokom porođaja, slabijoj plodnosti. U ovakvim slučajevima pomaže kretanje i smanjenje obroka. Treba biti oprezan jer naglo smanjenje ishrane može dovesti do još većih problema. Pre i tokom perioda zasušenja krave moraju imati slobodan pristup hrani, ali ona ne treba da bude previše energetski jaka. Grla koja su odvojena u grupu jedinki s telesnom kondicijom iznad 3,5 treba da dobijaju hranu koja sadrži 12-13 odsto sirovih proteina, a grupa s ocenom ispod 3,5 u obroku treba da dobija 13-14 odsto sirovih proteina. Sve do tri sedmice pred telenje kravama slabije kondicije treba davati dva kilograma koncentrata dnevno, a junicama kilogram na dan. U slučaju kada je kondicija zasušenih krava loša, u organizmu može doći do negativnog energetskog balansa koji nastaje kao rezultat povećanja količine slobodnih masnih kiselina. To može da poveća rizik od pojave mastitisa nakon perioda zasušenja.

Pred zasušenje, količina mleka se postepeno smanjuje, i to se najlakše postiže smanjenjem udela koncentrata u obroku ili upotrebom kabaste hrane niske energetske vrednosti. Redukcijom visokoenergetske hrane brzo se postiže smanjenje količine mleka, ali se mora voditi računa da istovremeno ne dođe do opadanja telesne kondicije. U periodu zasušenja je ovakvo smanjenje proizvodnje neophodno, jer se u suprotnom povećava rizik od pojave mastitisa. Na ovaj način se pravilnije formira i keratinski čep koji sprečava ulazak bakterija u sisni kanal. Smanjenje proizvodnje mleka treba da počne 14 dana pre nastupanja perioda zasušenja. I tada treba nastaviti s redovnom mužom od dva ili tri puta na dan, i još uvek ne prelaziti na jednokratni režim, jer može doći do narušavanja uspostavljene ravnoteže između imunog sistema i bakterija iz okoline koje nastoje da prodru u sisni kanal i izazovu infekciju. Najbolje je da se odredi tačan datum zasušenja i da se farmer toga pridržava. Zasušene krave treba odvojiti od onih koje se i dalje muzu i smestiti u čistu staju, po mogućnosti s prostirkom od slame.

Zasušene krave bi trebalo jasno obeležiti tako da svi znaju da ih više ne treba musti (slika 2). Pre ubrizgavanja antibiotske zaštite od infekcije u svaki sisni kanal, krava se mora izmusti. Aplikovanje antibiotskih preparata najlakše se obavlja u izmuzištu, gde je čistije, a i aplikant ima bolji pregled svih sisa. Sredstva za sprečavanje infekcije se ubrizgavaju u svaku sisu, ali sise prethodno treba dobro dezinfikovati. Osoba koja aplikuje lek mora da nosi rukavice (slika 3). U kanal se ubacuje samo vrh injektora kako ne bi došlo do konktrakcije sisa. Sadržaj iz injektora treba pažljivo ubrizgavati u sisni kanal, pazeći pri tome da se njegov vrh ne pritiska suviše. Takođe ne treba stiskati injektor u cilju da se iz njega iscedi što više tečnosti i na taj način pritiskati vime. Nakon obavljenog ubrizgavanja, svaku sisu treba obrisati dezinfekcionim sredstvom ili je uroniti u njega. Kravu potom treba ostaviti da stoji mirno još oko pola sata kako bi se sisni kanali polako suzili. Ovi saveti se odnose na krave čije je vime zdravo i njima se antibiotici ubrizgavaju preventivno.

Pojedini autori navode da je moguće zasušenje krava i bez preventivne upotrebe antibiotika. Naime, krave koje imaju zdravo vime i nikada nisu pokazivale znakove mastitisa mogu se zasušiti i bez aplikacije antibiotika. Postoje i injektori koji su napunjeni želatinoznom masom čija je uloga samo da na duži period zatvori sisni kanal zasušenih krava i na taj način spreči prodor bakterija. Pre zasušivanja treba pažljivo razmotriti sve parametre i tek nakon toga odlučiti koji će se model zasušivanja primeniti kod određene jedinke. Standardna procedura zbog sigurnosti nalaže da se zasušivanje obavlja uz korišćenje antibiotskih preparata. Mnogobrojnim istraživanjima utvrđeno je da bi, ukoliko bi se prestalo sa ovom praksom, naglo porastao broj oboljenja vimena.

Naučnici se još nisu usaglasili u vezi trajanja perioda zasušenja. Uobičajena je praksa da ovaj period traje 45-60 dana. Postoji mogućnost da se ovaj period skrati, a da to ne utiče negativno na produkciju mleka i zdravlje vimena. U ovom slučaju treba obratiti pažnju na period delovanja antibiotika koji se daju prilikom zasušenja, jer on traje 40-45 dana, što utiče na mogućnost korišćenja mleka. Grla koja su stara dve godine moraju da imaju period zasušenja u trajanju od najmanje 40 dana. Njegovo skraćivanje može da dovede do smanjenja produkcije mleka u narednoj laktaciji, a takođe i do povećanja broja somatskih ćelija. Previše dug period zasušenja, duži od dva meseca, dovodi do povećanja rizika od infekcija prilikom teljenja. Razlog za to je prestanak delovanja antibiotskog tretmana koji se primenjuje prilikom zasušivanja. Zasušenje krava je potrebno da bi se plod pravilno razvijao, jer su u poslednjim mesecima steonosti povećane njegove potrebe za hranljivim materijama.

Pre planiranog zasušenja moramo biti potpuno sigurni da ni jedna četvrt nije mastitična, što proveravamo mastitis testom (slika 4). Ako postoji trag mastitisa, kravu, odnosno mastitičnu četvrt moramo prvo sanirati pa tek onda zasušiti. Procedura naglog zasušenja podrazumeva:

  1. Pre planiranog dana zasušenja kravi moramo uskratiti koncentrovanu hranu u potpunosti. To znači najmanje 5 dana pre zasušenja kravi ne davati: kukuruz, ječam, zob, soju. Treba uskratiti i zelenu hranu (slika 5) koja inače sama po sebi deluje na veće lučenje mleka u vimenu.
  2. Kravi treba ponuditi samo seno, ne obavezno vrhunskog kvaliteta. Na taj način će se samo po sebi znatno smanjiti lučenje mleka. Proizvodnja mleka bi tako trebala pasti na polovinu ili čak trećinu normalne proizvodnje za tu kravu. Važno je istaći da se kravi mora uskratiti u ishrani sve osim sena i vode, koji moraju biti prisutni u dovoljnim količinama.
  3. Treba pripremiti injektore i to za svaku četvrt po jedan. Koristiti injektore koji služe baš za zasušenje krava a ne za lečenje mastitisa. Na dan kada zasušujemo kravu, injektore aplikujemo u četvrti vimena. To je najbolje učiniti uveče, posle poslednje muže.
  4. Drugi dan više ne muzemo. Vime će biti naliveno, do večeri natečeno ali je važno ne musti više.
  5. Treći dan, ako je urađeno sve kako je trebalo, mleka više ne bi trebalo biti. Vime bi trebalo da je mlohavo i ne bi smelo da je crveno.

Model zasušenja sa preskakanjem muže nije tako uspešan, jer se sa pražnjenjem vimena, mlečna žlezda podstiče na stvaranje nove količine mleka, pa se prema tome celi hormonalni ciklus zbunjuje i nastavlja. Model naglog zasušenja u poređenju sa modelom preskakanja muženja za organizam krave je stresniji, ali taj stres deluje kraće i efikasnije na hormonalni sistem krave koji reguliše proizvodnju i lučenje mleka.