banner-image

Na farmi Berze u Utrinama otvoren reprodukcioni centar šarolea

Reprodukcioni centar goveda rase šarole je otvoren na farmi Berze u Utrinama u opštini Ada, uz podršku proizvodne grupe odgajivača tovnih goveda “Agroprofit”.

Reprodukcioni centar je svečano otvorio državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Velimir Stanojević. u prisustvu resornog pomoćnika pokrajinskog sekretara za poljoprivredu Vadislava Krsmanovića, istaknutih stručnjaka za govedarstvo i farmera.

Porodica Berze je pre dve godine zasnovala govedarsku farmu šarolea kupovinom 12 priplodnih junica i uvidela da vredi ulaganje u njeno proširenje, tako da sada ima 220 grla ove rase. U Srbiji se trenutno uzgaja oko 1.200 goveda rase šarole, a farma Berze je za nepune dve godine uspela da podstakne još oko 30 poljoprivrednih gazdinstava da se bave uzgojem šarolea i stvorila dobre uslove da izraste u reprodukcioni centar, sa ciljem da se unapredi uzgoj šarolea.

Predsednik poslovne grupe “Agroprofit” Čedomir Keco je ocenio da je zahvaljujući farmi Berze Srbija dobila jednu novu šansu za proizvodnju u tovnom govedarstvu i za proširenje kapaciteta u gajenju goveda rase šarole, a da je nauka dobila jednu opomenu.

– Odgajivačke programe koje su sačinili naše renomirane naučne institucije moraju dopuniti, jer više ne važi za šarolea sve ono što je u tim programima napisano pre deset godina. Genetika se promenila nabolje, da je još kvalitetnija konverzija kabaste hrane kod ove rase, da brže postiže prirast nego do sada i što je najvažnije broj rizičnih telenja nije 24 odsto, kako piše u odgajivačkim programima već je svega sedam posto. Na farmi Berze do sada priplodom šarolea ostvarila je čak procenat manje otežanih telenja ispod sedam posto. Ova farma ima sve logističke uslove za gajenje šarolea tokom zimskog perioda, međutim dobiće zvanje farme dobre poljoprivredne prakse kada tokom ove godine izmesti steone krave i junice za priplod na veći prostor, da bi obezbedila kretanje životinja, bez čega nema proizvodnje kvalitetnog priplodnog podmlatka. Zbog toga smo odlučili da podržimo farmu Berze da uz pašnjak koji je zakupila dobije u katastarskoj opštini Čoka i jedan zatvoreni objekat pored Tise gde će se napraviti edukacioni centar za gajenje goveda u sistemu krava-tele, a da nosilac bude farma Berze – predočio je Keco.

– Razlog za to je vrlo jednostavan, jer su nam se otvorila značajna evropska i svetska tržišta, poput Turske i Kine, tražnja za goveđim mesom raste, a da bi se razvoj tovnog govedarstva ostvario potrebno je podržati proizvođače. Ove godine smo direktne subvencije za kvalitetne priplodne krave i bikove sa prošlogodišnjih 25.000 dinara podigli na 40.000 po grlu, za krave doilje 40.000, a za tov junadi se izdvaja 15.000 po grlu. Sve ukupno za tovno govedarstvo je na godišnjem nivou namenjeno skoro 3,5 milijardi dinara, ali veoma veliku pažnju posvećujemo i kupovini kvalitetnog priplodnog materijala, ne samo u govedarstvu nego i u drugim granama stočarstva, a izdvajaju se podsticajna sredstva za podizanje objekata za farme i druge mere – rekao je Stanojević, naglašavajući da se kombinacijom nacionalnih i pokrajinskih mera, takođe i sa sredstvima IPARD programa želi podstaći razvoj stočarstva.

– Suština valjane politike Republike Srbije koja je kroz podsticajne mere odvojila značajan novac za unapređenje stočarstva i nabavku valjanog genetskog materijala. Jedan ovakav centar će omogućiti poljoprivrednim gazdinstvima koja se opredeljuju za tovno govedarstvo i sisrem krava-tele na velikim pašnjacima, da mogu da nabave kvalitetna priplodna grla sa poznatom genetikom i zdravstvenom ispravnošću. Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumartsvo od 2016.godine napravio je veliki zaokret u agrarnoj politici, sve konkursne linije su unapređene i kvalitativno i kvantitativno i poseban akcenat smo dali na mlade poljoprivredne proizvođače, žene nosioce poljoprivrendih gazdinstava i poljoprivrednike koji se bave proizvodnjom u otežanim uslovima, koji su imali pravo da ostvare sredstva do 70 posto po svim konkursnim linijama, forsirana su mala i srednja gazdinstva i usmeravana ka pravljenju finalnih proizvoda, kako bi ostvarili veću dodatu vrednost – ukazao je Krsmanović, precizirajući da su u Pokrajini za stočarstvo sredstva povećana tri puta za nabavku opreme sve vrste i kategorije domaćih životinja.

Irena Nađ