banner-image

Zaštitite na vreme lubenice i dinje od gljivičnih oboljenja i vaši

Usevi lubenice na području Vojvodine se u zavisnosti od lokaliteta i vremena setve odnosno sadnje, nalaze u različitim fazama cvetanja i razvoja ploda. Vizuelnim pregledima useva registruje se prisutvo simptoma antraknoze lubenice i dinje (Colletotrichum lagenarium), crne pegavosti lubenice (Alternaria cucumerina) kao i prisustvo lisnih vaši (aphididae).

Antraknoza lubenice i dinje je patogen koji se svake godine javlja u proizvodnji, a u godinama kao što je ova, u kojima se proizvodnja odvija u vlažnim uslovima, može u potpunosti uništiti prinos. Ovaj patogen napada sve nadzemne organe biljke. Na listovima simptomi bolesti se pojavljuju u vidu okruglastih pega sivkasto-mrke boje u okviru kojih dolazi do nekroze tkiva. Usled jačeg napada dolazi do potunog sušenja listova.

Na vrežama se obrazuju veće ili manje uzdužne pege utonule u tkivo iznad kojih dolazi do sušenja delova vreže. Na plodovima se obrazuju mrke pege u okviru kojih je tkivo uleglo. Kroz ove otvore dolazi do prodiranja patogena prouzrokovača različitih vrsta truleži, te napadnuti plodovi gube tržišnu vrednost.

Gljiva koja prouzrokuje antraknozu lubenice i dinje prezimljava u žetvenim ostacima i na semenu u obliku micelije ili konidija. Povoljni uslovi za ostvarenje infekcija i širenje ovog patigena su kišno i toplo vreme. Ovakvi uslovi pogoduju i razvoju prouzrokovača crne pegavosti lubenice.

Obzirom na povoljne uslove za razvoj navedenih patogena proizvođačima se preporučuje pregled useva i ukoliko se registruje prisustvo simptoma primena registrovanih fungicida. Preporučuje se upotreba quadris top i teatar plus, aktivne materije azoskistrobin+difenokonazol u dozi od 1 l/ha.

Vizuelnim pregledom useva lubenice registrovano je prisustvo lisnih vaši (aphididae). Direktne štete nastaju kao posledica njihove ishrane. Usled sisanja biljnih sokova dolazi do deformacije, zaostajanja u porastu i sušenja i propadanja biljnih organa. Indirektne štete nastaju usled lučenja medne rose na koju se naseljava gljiva čađavica. Vaši su i prenosioci velikog broja biljnih virusa.

Proizvođačima se preporučuje pregled useva i ukoliko se registruje prisustvo vaši primena registrovanog insekticida  kohinor 200 sl, aktivne materije imidakloprid, u dozi 0,5-0,6 l/ha.

U usevima koji su u fazi cvetanja primena insekticida se ne preporučuje. Primenu insekticida treba sprovoditi u večernjim časovima kada pčele i drugi polinatori nisu prisutni na parcelama i okolnoj vegetaciji.

Izvor:PIS