banner-image

Kako do novca za razvoj seoskog turizma

Više od 1.000 porodičnih gazdinstava koja se bave seoskim turizmom u Srbiji ostvaruje gotovo deset odsto ukupne zarade naše zemlje od turizma. Interesovanje za takav odmor raste. Zbog velikog interesovanja za razvoj ruralnog turizma, podnošenje zahteva za IPARD meru 7 produženo je do 30. oktobra. Pomoćnik ministra poljoprivrede Aleksandar Bogićević objasnio je gostujući na RTS-u koji su uslovi konkursa, ko sve može da se prijavi i koliko novca da dobije.

Ljudi su tražili boravak u prirodi u etnoselima i to su destinacije koje su zabležile porast broja noćenja u odnosu na prošlu godinu, podaci su Turističke organizacije Srbije. Zato raste i broj onih koji svoja domaćinstva žele da pripreme za neke buduće goste.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Aleksandar Bogićević rekao je za RTS da na ovaj program mogu da se jave fizička lica, preduzetnici, poljoprivredna društva i pravna lica.

Obaveza korisnika IPARD podsticaja su da imaju kategorisan objekat za smeštaj na kraju investicije, ili više objekata, ukupnog kapaciteta do 30 ležajeva.

Bogićević je naveo da je za konkurisanje potreban biznis plan, kao i da poljoprivredne stručne službe stoje na raspolaganju za pomoć svima onima koji žele da se prijave za iznos do 50.000 evra, dok za veće iznose pomoć pružaju konsalting kuće.

Sredstva od 5.000 do 300.000 evra 

U zavisnosti od zahteva, korisnici mogu da dobiju od 5.000 do 300.000 evra.

„Ako se nalazi u ruralnom području, oni ostvaruju veći podsticaj, do 65 posto. Mnogi pitaju šta znače ruralna područja. Imamo više parametara – to su područja gde zavisi od nadmorske visine, od broja stanovnika, od broja zaposlenih. Mi imamo pravilnik gde su definisana ta područja“, rekao je Bogićević tokom gostovanja u Jutarnjem programu.

Pojasnio je da se u okviru IPARD programa prvo ulažu sopstvena sredstva, nakon toga se podnosi zahtev, a potom se čeka rešenje o odobrenju projekta.

„Kada dobijete rešenje o odobrenju projekta, tek tada pristupate realizaciji investicije. Kada investiciju dovedete do kraja, onda predajete zahtev za refinansiranje sredstava, odnosno isplatu sredstava, normalno, uz sve kontrole koje će ići pre toga“, kazao je Aleksandar Bogićević.

Zakonski rok za odobrenje projekta – devet meseci 

Naveo je da je zakonski rok za odobrenje projekta devet meseci, ali da se u Upravi za agrarna plaćanja radi na tome da se zahtevi što brže obrađuju, kako bi zainteresovani što pre krenuli u investicije.

Govoreći o razlikama između IPARD i nacionalnih mera, Bogićević je naveo da je jedina razlika ta što je kod nacionalnih mera onima koji su se prijavili na konkurs 50 odsto sredstava bilo uplaćeno unapred, ali i da su novčana sredstva bila manja.

„To smo uradili da bi bila preteča, jedan probni balon za IPARD program koji smo raspisali u martu ove godine“, istakao je Bogićević i dodao da je rok produžen do 30. oktobra zbog velikog interesovanja.

Aleksandar Bogićević je naveo da oni koji nemaju pristup internetu mogu da se obrate lokalnim samoupravama za pomoć u vezi sa prijavom na konkurs, a da poljoprivredne stručne službe ljudima koji se prijave za sredstva do 50.000 evra pomažu potpuno besplatno.

Kada je reč o bodovanju i rangiranju, Bogićević je naveo da, u slučaju da više prijava ima isti broj bodova, prednost imaju projekti čiji su zahtevi ranije podneti.

„Ono što je najbitnije u ovim merama, to je zapošljavanje i razvoj infrastrukture na selu“, kazao je pomoćnik ministarstva poljoprivrede.

Bogićević je najavio da će u naredninm danima biti raspisana dva javna poziva za razvoj biljne i stočarske proizvodnje i za preradu i marketing.