banner-image

Kad je došao Goran Knežević, subvencije su stale i tu ostale

Kada je u julu 2012. godine došao na mesto ministra poljoprivrede, stalo se sa isplatama subvencija. Goran Knežević prekinuo je praksu ustaljenu prethodnih godina – da se do polovine decembra predaju nalozi trezoru, to jest Ministarstvu finansija, da se time završava budžetska godina i da se obaveze prema poljoprivrednicima ispunjavaju najduže za par meseci.

Od avgusta 2012. godine kada je Knežević naložio da se stopiraju sve isplate „žutih subvencija“ do danas, kašnjenja su sve veća. Najpre su se prenosila iz godine u godinu, a posle 2013. rapidno su rasli i iznosi dugovanja i vremenski rokovi koji su sada očigleno nenadoknadivi. Trebalo bi u jednoj godini da postoje najmanje dva budžeta da bi se dugovi prema paorima isplatili.

Krajem aprila 2013. godine Knežević je, odgovarajući nezadovoljnim poljoprivrednicima, rekao da je Upravi za agrarna plaćanja stiglo oko 40.000 zahteva za subvencije, da je bilo „malo zastoja zbog registracije poljoprivrednih domaćinstava do kraja marta“ ali da više neće biti čekanja i „problema kao što je bilo prethodnih godina“.

Tih prethodnih nekoliko godina koje je ovaj ministar ocenio problematičnim izgledale su ovako: Subvencije po hektaru za biljnu proizvodnju iznosile su 12.000 dinara pa do čak 14.000 dinara. Dobijali su ih svi koji su obrađivali do stotinu hektara. Do 2012. gorivo su ratari plaćali po regresiranim cenama. Te godine ukinuta je i obaveza registracije poljoprivrednih gazdinstava bez obzira na promene u površinama ili proizvodnim kapacitetima pa je konačno došao kraj dugim čekanjima u redovima ispred trezora. Uvedena je obaveza da se samo prijave promene na gazdinstvu, kao što je praksa u Evropskoj uniji. Uprava za agrarna plaćanja osposobljena je i za početak realizacije IPARD programa i bila spremna da realizuje i evropske milione pored redovne isplate subvencija iz nacionalne agrarne kase. Ali, po dolasku Gorana Kneževića sve je to stalo.

Godinu dana nakon Kneževićevog preuzimanja resora poljoprivrede, za novog ministra u rekonstruisanoj Vladi biva izabran Dragan Glamočić koji u srpskoj agrarnoj politici donosi novine: davanja od 12.000 dinara raspodelio je tako da poljoprivednici dobijaju 6.000 dinara „bez računa“, a od drugih 6.000, koji su ranije bili namenjeni za gorivo, mogli su da kupe i gorivo, i seme, i đubrivo. Dragana Glamočića, profesora na katedri za stočarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu koji je u ministarskoj fotelji bio do aprila 2014. najbolje će upamtiti stočari jer je tada počelo povećanje podsticaja  u stočarskoj proizvodnji. Agrarni budžet Srbije za 2014. iznosio je 45 milijardi i 400 miliona dinara.

I potonjih godina agrarna kasa išla je na ruku stočarima, a za ratare subvencije su strmoglavo pale – sa 12.000 dinara na 4.000 dinara po hektaru u 2016. godini. I to za najviše 20 hektara. Nije sve do marta ove godine bilo ni regresiranog goriva, kada je za njega dato 1.300 dinara, pa su subvencije porasle na 5.300 dinara.

Međutim, kasni se i isplatama za stočare, čekaju i one iz 2019. Kada Upravu za agrarna plaćanja pitate zbog čega je tako, unapred znate da će odgovor biti – zahtevi se obrađuju prema redosledu podnošenja.

Danas imamo takvu situaciju da kasne podsticaji, da kasni pomoć iz proletnjeg kovid paketa mera pomoći – posle sedam meseci pomoć još uvek nije isplaćena ovčarima, uzgajivačima koza, a dobrim delom i govedarima.

Još uvek ništa ni od konkursa za  pomoć mladim poljoprivrednicima na republičkom nivou koje Ministarstvo poljoprivrede raspisalo pre godinu dana i na koji je stiglo 5.590 prijava.

Ko god je podneo zahtev za subvencije nezadovoljan je, pa i stočari koji premda dobijaju veće podsticaje, imaju silnih peripetija da do njih dođu – isplata je uslovljena raznoraznim papirima koje, nezavisno od njih, izdaju odgajivačke i veterinarske službe, obrada svakog zahteva je dugotrajna… Nije stoga ni čudo što i povećanja davanja po grlu rezultate ne postižemo: Iako je u periodu od 2016. do 2018. Srbija iz budžeta izdvojila oko 28 milijardi dinara za podsticaje u stočarstvu, nije došlo do povećanja broja grla, kod pojedinih vrsta životinja, proizvodnje mesa i povećanja izvoza u oblasti stočarstva. Ova proizvodnja u našoj zemlji suočava se sa brojnim problemima, koji za posledicu imaju smanjenje broja grla i pad proizvodnje pojedinih vrsta mesa – rezime je Državne revizorske institucije (DRI) o efektima podsticaja u stočarstvu.

Elem, koliko će se još čekati na subvencije za poljoprivredu i da li je moguće stići do situacije da se one isplaćuju za najduže dva meseca, kako je bilo do 2012. godine?

Ministar Branislav Nedimović kaže da je rebalansom budžeta predviđeno za poljoprivredu povećanje od 5,1 milijardi dinara i da će u narednih mesec dana biti isplaćen novac po osnovu zahteva koji su pristigli.

“Nekada smo imali tri, četiri hiljade zahteva za mehanizaciju, sada smo dobili šest i po hiljada. Kod mladih smo dobili puta pet. Ono što je dobro, a što se tiče mlečnog govedarstva i nabavke genetike, znatno više zahteva je podneto, ljudi da ne brinu, svi će biti isplaćeni, svi koji su ispravni”, rekao je Nedimović.

S. Gluščević