banner-image

Na oranicama Srbije ostane neiskorišćeno 12,5 miliona tona biomase

Posle obavljanja poljoprivrednih radova na 3,47 miliona hektara u Srbiji ostane neiskorišćeno više od 12,5 miliona tona biomase. Od toga u Vojvodini na 1,7 miliona hektara čak devet miliona tona ili 72 odsto!

Branslav GULAN

Imamo obavezu da deci ostavimo zemlju kakvu smo nasledili. Godišnje posle obavljanja poljoprivrednih radova u Srbiji na 3,47 miliona hektara na zemlji ostane neiskorišćeno oko 12,5 miliona tona biomase. Od toga u Vojvodini, u kojoj je 1,7 milion hektara obradivih njiva, oko devet miliona tona ili 72 odsto.

U biomasi se nalazi veliki neiskorišćen energetski potencijal za energetsku nezavisnost Srbije, za smanjenje emisije štetnih gasova, kao i upošljavanje velikog broja ljudi, što direktno ili indirektno u novim tehnologijama primenjenim kroz obnovljive izvore energije.

 

  • Od ovoga četvrtina dobijene biomase može se koristiti za zaoravanje ili kao prostirka za proizvodnju stajnjaka u cilju povećanja plodnosti zemljišta, druga četvrtina može da se koristi za proizvodnju stočne hrane, jedna četvrtina za proizvodnju toplotne energije i poslednja četvrtina u ostale svrhe…
  • Od ukpne količine biomase namenjene u toplotne svrhe 2.794 puta 10/3 tona može da se uštedi ekvivaletna količina od 948,6 puta 10/3 tona ekstra lakog ulja za loženje;
  • Identična količina dizel goriva troši se u celokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji u Vojvodini na 1,7 miliona hektara!
  • Energija od biomase može da se korsiti za zagrevanje objekata (plastenika, staklenika, farmi i radionica), sušenje poljoprivrednih proizvoda i za tehnološke procese finalizacije poljoprivrednih proizvoda;
  • Postoje velike mogućnosti za korišćenje biomase u poljoprivredi:
  • za proizvodnju humusa (zaoravanjme);
  • stajnjakja (prostiranjem);
  • stočne hrane;
  • toplotne energije (loženjem);
  • građevinskog materijala (razne presovane ploče i kocke);
  • delova nameštaja ( ploče iverice);
  • alkohola (varenjem);
  • biogasa (anaerobnim vrenjem);
  • za proizvodnu papira i ambalaže, sredstava za čišćenje metalnih površina (poliranjem);
  • pudera i drugih kozmetičkih sredstava;
  • ukrasnih predmeta (tapiserija, slamnatih šešira…)

Od ukupne proizvedene količine biomase može se za proizvodnju toplotne energije upotrebiti četvrtina ukupne količine!

Biomasa se nalazi u tri agregatna stanja, čvrsto, tečno i gasovito;

  • biomasa koja se dobija od drvnog otpada iz šumarstva i drvne industrije;
  • biomasa koja se dobija od industrijskog otpada i
  • biomasa od ostataka prilikom poljoprivredne proizvodnje, žetvenih ostataka. to je uglavnom tih 12,5 miliona tona;
  • sastav biomase je organski materijal bogat kiseonikom, sumporomom i azotom;
  • pelet je jedna od alternativa iskjorišćenja biomase. pelet kao moderni oblik zgusnute biomase predstavlja obiman potencijal korišćenja obnovljivih izvora energije u EU.

Stvaranje nove dodatne vrednosti poljoprivrednicima i njihovim gazdinstvima, može se ostvariti kroz zaustavljanje spaljivanja biomase na njivama, voćnjacima, vinogradima… tu se nalazi ključ ka postizanju ne samo obaveza Srbije prema svetu, životnoj sredini i svojim građanima već i put ka energetskoj nezavisnosti;

Kada se govori o biomasi u poljoprivredi onda se, pre svega, misli na biljne ostatke iz biljne, voćarske i vinogradarske proizvodnje.

Najveći problemi u realizaciji projekata iz ovih oblasti jesu normative, zakoni i propisi. Spora administracija koja utiče na vreme realiazcije investicije često je odgovor ili produži investiciono vreme koje je bilo planirano. A, poljoprivredni radovi se obavljaju u određenim vremenskim periodima godine. Žetva krajem juna i početkom jula, kukuruz se obere u oktobru… Zato što ni približno ne troši otpatke u poljoprivredni naleze se i veliki zaostaci što ne koristimo zelenu energiju. Dakle, biomasa iz žetvenih ostataka nije u dovoljnoj meri iskorišćena s obzirom na resurse koje Republika Srbija ima. Biomasa na vojvođanskim poljima i dalje se spaljuje iako postoje rigorozni zakoni da se to ne radi, što iz agroekoloških tako i bezbednosnih uslova.

(Autor je analitičar i publicista)