banner-image

U Guči osvojili svemirsku tehnologiju proizvodnje semenskog krompira

Do pre dve decenije Srbija je proizvodila čuveni „invanjički“ i „dragačevski“ krompir na oko 100.000 hektara, a danas imamo samo trećinu tih površina. Nakon ulaska Rumunije i Bugarske u Evropsku uniju, od značajnog izvoznika postali smo veliki uvoznici.

Zbog finansijskih problema tada je prekinuta i proizvodnja semena u Centru za krompir u Guči. Samo prošle godine uvoz oko 41.000 tona svežeg krompira nas je koštao 7,5 miliona evra i još 4.000–6.000 evra smo platili za seme iz Holandije i Nemačke. Istovremeno, zabeležen je skroman izvoz u vrednosti od 750.000 evra. Time je nastao ogroman spoljnotrgovinski deficit u ovoj oblasti.

Moguće je da će nas ove godine preplaviti jeftin uvoz uz EU, gde je zabeležen ozbiljan rast proizvodnje, pa postoji težnja da se, uz značajne subvencije, smanje ogromne zalihe. Biće to ponovo veliki pritisak jeftinog krompira iz uvoza na plasman iz odlične domaće proizvodnje, koja se procenjuje na oko 500.000 tona.

Proizvodnja krompira je izuzetno skupa i kreće se između pet i šest hiljada evra po hektaru, što je mnogim povrtarima nedostižno, pogotovo jer nema adekvatnih subvencija za ovu proizvodnju. Podsticaji postoje, uglavnom, za kupovinu mehanizacije i opreme. Uz domaću prosečnu potrošnju od oko 100 kilograma po stanovniku, na opstanak mogu računati samo veliki i dobro organizovani domaći proizvođači, koji su se dokazali konkurentnim cenama, odgovarajućim visokim kvalitetom i stabilnom ponudom. Ostalima preti odustajanje od proizvodnje krompira.

Ipak, nevoljama proizvođača krompira u Srbiji se nazire kraj. Naime, začetak revolucionarne tehnologije stvaranja mini-krtola nastao je pre tridesetak godina u američkom Centru za svemirska istraživanja NASA, u nastojanju da se nađu rešenja za proizvodnju krompira na drugim planetama. Intenzivni eksperimenti obavljani su u Južnoj Americi u prvoj dekadi ovog veka, a nešto kasnije u razvijenim državama i u komercijalne svrhe, ali uz postojanje vela poslovne tajne.

Ipak, Centar za krompir u Guči, sada u javno-privatnom partnerstvu, angažovao je domaću nauku i znanje i uložio znatna sredstva u opremanje savremene laboratorije. U mrežarniku zaštićenog prostora je 2017. godine osvojena tehnologija za proizvodnju bezvirusnog semena krompira.

– Tehnologija stvaranja mini-krtola u aeroponiku je potpuno nova u svetu, pa smo morali da obavimo veliki broj laboratorijskih ispitivanja da bismo došli do pravih rešenja, kaže prof. dr Zoran Broćić, sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. – Iz ćelija klice krompira, slobodne od virusa, u laboratorijama smo proizvodili biljke. U aeroponiku biljke se hrane iz vazduha, preko rastvorljivih hranljivih čestica u vidu magle, a ne iz zemljišta. Koren je četiri-pet puta veći nego u zemljištu. Time se obezbeđuje optimalna ishrana, odgovarajuća količina vazduha, pa je vegetacija duža. Stvara se veliki broj mini-krtola, veličine jedva 15 mm – 25 mm i mase 7 g – 8 g, koje se beru kao sa grane nekog stabla. Na jednoj biljci izrasta 15–20 krtola, što je za desetak puta više nego u klasičnim uslovima uzgoja u supstratu.

Sadnjom u polju sledeće godine dobija se seme superelite, koje naredne sezone daju elitu u sredini izolovanoj od mogućeg dodira sa lisnim vašima, koje prenose viruse. Sada smo u fazi proizvodnje semena elite. Sledeće godine ćemo dobiti original, zatim prvu reprodukciju, a 2023. godine ćemo imati oko 120 tona bezvirusnog semena za merkantilnu proizvodnju krompira.

Radi se o sortama krompira koje se dugo gaje kod nas, a to su: „kleoparta“, „kenebek“, „sinora“, „dezire“, „agria“ i autohtoni „dragačevski mesečar“, koji je u fazi vraćanja na našu sortnu listu.

Stvaranjem našeg bezvirusnog semena krompira Srbija bi postepeno trebalo da se oslobodi uvoza svežih krtola, a posle izvesnog vremena i da postanemo izvoznici sadnog materijala. To je jedan od uslova da naše sadašnje prosečne prinose od 20 tona po hektaru povećamo na 40–45 tona po hektaru, kao u Holandiji i Nemačkoj, što će ovu proizvodnju učiniti znatno profitabilnijom nego sada. Biće to prilika da smanjimo devizne izdatke za uvoz oko 17.000 tona pomfrita, ali i znatno povećamo izvoz čipsa.

Izvor: Poljoprivrednik