banner-image

Eliksir jedini proizvođač, Promist najveći uvoznik mineralnog đubriva

Proizvodnja veštačkih đubriva u periodu 2017-2019. ima rastući trend, a od polovine 2018. godine na teritoriji Republike Srbije posluje samo jedan proizvođač – društvo “Eliksir grup” (Elixir Group), navodi se u analizi tržišta mineralnog đubriva koju je sprovela Komisija za zaštitu konkurencije (KKZ). Kada je o uvozu reč, prema podacima Uprave carina, u 2017. i 2018. godini vodeći uvoznik takođe je bio “Eliksir”, ali ga je na toj poziciji 2019. smenila kompanija “Promist”.

U sektorskoj analizi tržišta trgovine na veliko veštačkim đubrivima pokazalo se da je uvoz u posmatranom periodu imao promenljiv trend, te da đubriva uvoznog porekla predstavljaju značajan deo ponude na domaćem tržištu.

-U 2019. godini uvoz đubriva je ostvario rast od preko 60 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Đubriva se pretežno uvoze iz Rusije, dok se daleko manje količine uvezu iz Hrvatske, Austrije, Mađarske i Rumunije. U ukupnom uvozu mineralnih đubriva preovlađuju azotna i složena đubriva i ove dve vrste đubriva zajedno čine 85-90 odsto ukupnog uvoza đubriva u posmatranom periodu. U 2019. godini ostvaren porast izvezenih količina za 29 odsto i ostvarene vrednosti izvoza za 51 odsto u odnosu na 2017. godinu – navodi se u analizi koju je KKZ uradila zbod  rasta proizvođačih cena đubriva u prvoj polovini 2019. godine i stečaja jednog od najvećih proizvođača đubriva u Republici Srbiji – društva HIP Azotara iz Pančeva.

Na osnovu svih podataka kojima je Komisija raspolagala, ukupno tržište veštačkih đubriva u 2019. godini procenjeno je na oko 806 hiljada tona, što neznatno odstupa od procena koje su na zahtev Komisije dostavili pojedini učesnici na tržištu. Prema proceni Komisije, najveći promet ostvarili su Elixir Group, Promist i Phosagro, a posmatranih osam učesnika na tržištu zajedno ostvaruje oko 90 odsto procenjenog prometa veštačkih đubriva u 2019. godini. Tržište azotnih đubriva u 2019. godini procenjeno je na oko 390 hiljada tona, a oko 60 odsto procenjenog tržišta azotnih đubriva čini urea, koja potiče iz uvoza.

Najznačajniji učesnici na tržištu uree su uvoznici Phosagro, Eurochem i Agroglobe, a posmatranih osam učesnika učestvovalo je sa 84 odsto u ukupnom procenjenom prometu uree na tržištu Srbije u 2019. godini.

Tržište složenih đubriva procenjeno je na oko 400 hiljada tona, pri čemu oko 75 odsto čine kompleksna (NPK) đubriva. Najznačajniji učesnici na tržištu kompleksnih đubriva su Elixir Group i Promist, dok preostali uvoznici skupa čine oko 25 odsto tržišta.

Komisija navodi da joj je poseban problem u analizi tržišta đubriva predstavljala neuporedivost podataka o ostvarenoj prodaji koje su dostavili učesnici na tržištu sa procenama tržišnih udela koje je ustanovila KKZ, a imajući u vidu da se procene učesnika i procene do kojih je došla Komisija ne razlikuju u značajnoj meri. Osnovni razlog za to predstavljaju kupoprodajni odnosi između samih učesnika na tržištu, te njihove prodate količine, zbirno posmatrano, precenjuju tržište đubriva za oko 50 odsto i ne mogu se koristiti za procenu tržišnih udela. U tom smislu, razlike u procenjenim pojedinačnim tržišnim udelima između Komisije i učesnika na tržištu (čije su procene nekad značajno veće), mogu se objasniti time što su učesnici na tržištu, za dato agregatno tržište, sopstvene procene tržišnih udela zasnivali na ostvarenoj prodaji, u koju je uključena i prodaja đubriva koje je prethodno nabavljeno od drugih dobavljača na domaćem tržištu. Sa druge strane, Komisija je svoje procene tržišnih udela pojedinačnih učesnika zasnovala na podacima o proizvedenim i/ili uvezenim količinama umanjenim za izvoz, kako bi se izbegla trgovina između uvoznika, obrazložila je KKZ.

Podaci o ostvarenoj prodaji po količini i vrednosti, prikupljeni od učesnika na tržištu, potvrdili su inicijalnu hipotezu da je tokom posmatranog perioda prosečna prodajna cena đubriva imala rastući trend, što je na trogodišnjem nivou predstavljalo porast od oko pet odsto. Prosečna prodajna cena azotnih đubriva povećana je u trogodišnjem periodu za 13 odsto, dok je prosečna prodajna cena uree, kao najzastupljenije vrste azotnih đubriva na našem tržištu, povećana za 17 odsto. Rast prosečne prodajne cene uree naročito je bio izražen u drugoj polovini 2018. godine, što bi upravo moglo biti posledica stečaja jedinog domaćeg proizvođača uree koji je uslovio preorjentaciju na uvoz, sa jedne strane i rasta cena na svetskom tržištu u istom periodu, sa druge strane.

Analiza je takođe pokazala da su prosečne prodajne cene složenih đubriva, za razliku od azotnih đubriva, imale negativan trend, što se pozitivno odrazilo na opšti porast prodajnih cena đubriva u trogodišnjem periodu, a može se objasniti činjenicom da se ova đubriva u značajnoj meri na tržište plasiraju iz domaćih izvora. Prosečna prodajna cena najzastupljenijeg NPK đubriva imala je opadajući trend kod većine posmatranih učesnika na tržištu, što u proseku predstavlja smanjenje od pet odsto u odnosu na početak posmatranog perioda.

Uporedno kretanje prosečnih prodajnih cena dve pojedinačno najzastupljenije vrste đubriva, urea i NPK, na mesečnom nivou, pokazalo je da je u periodu nakon septembra 2018. godine došlo do njihovog postepenog usklađivanja, što je dovelo do toga da je u pojedinim mesecima prosečna prodajna cena uree bila iznad prosečne prodajne cene tradicionalno skupljeg NPK đubriva. Ovakav trend rezultat je rasta prosečne prodajne cene uree u drugoj polovini 2018. godine sve do novembra, kada je ona dostigla rekordno visoku vrednost za posmatrani trogodišnji period, s jedne strane, i promenljivog trenda uz relativno blage oscilacije u ceni NPK đubriva, sa druge strane, navodi se u analizi.

S. K.