banner-image

Od 300.000 litara glistenjaka prihod sedam do 10 miliona dinara

Na porodičnom ranču ,,Jablan’’, vlasništvo porodice Milana Milenkovića – Švabe u Surdulici  glavna je proizvodnja glista u 12 bazena, na 300 kvadratnih metara gde se nalazi 32 miliona kalifornijskih glista. Sva proizvodnja, glista, humusa i voća je organska, za šta su dokaz i dobijeni sertifikati nadležnih institucija. Danas, u svetu proizvodnja glista predstavlja unosan posao koji samo u SAD-u dostiže preko dve milijarde dolara godišnje

Branislav Gulan

Kada se pomene reč farma ili ranč, obično se misli na tov goveda, svinja, živine ili na salaš na kome ima puno stoke. Međutim, u ovoj reportaži reč je o porodičnom ranču ,,Jablan’’ na kome se nalazi više desetina miliona glista koje se uz voće organski gaje i proizvode.  Razlog za osnivanje farme je povratak prirodi i organskoj proizvodnji hrane. Jer, kako nam reče vlasnik farme Milan Milenković – Švaba, on i porodica su procenili da ih vreme surovo melje, i udaljava od prirode, sve više je zdravstvenih problema, pa su se zapitali gde se najviše greši? Došli su do konstatacije da su današnjem čoveku najbitnije dve stvari: zdravlje i zadovoljstvo! Cilj nam je da imamo i dovoljno novca, ali i da živimo po zakonima prirode, ističe vlasnik ranča i dodaje: imamo viziju i lagano ostvarujemo svoje snove!

Foto: Ranč Jablan

,,Pre desetak godina kupili smo imanje udaljeno osam kilometara od centra Surdulice. Tu smo se vratili prirodi i počeli druženje sa njom.  Odluka je bila da sami proizvodimo hranu po prirodnim zakonima… Konsultovali smo i nauku, pa su nas ubeđivali da moramo biljke tretirati sa sintentizovanim preparatima bar nekoliko puta godišnje. Zbog naše nesigurnosti pristali smo na takav rad do 2017. godine, pa smo uvideli da to nije dobro. Paralelno sa podizanjem voćnjaka počeli smo proizvodnju glistenjaka, a to nam je koristilo i za jačanje imuniteta biljaka. Tako smo sami doneli odluku da od 2018. godine isključivo glistenjak koristimo u voćnjacima bez primene sintetike. I to se pokazalo dobro’’, navodi Milan Milenković. U proizvodnju glistenjaka smo krenuli pre osam godina. Počeli smo na površini od 20 kvadratnih metara. Jesmo samouki, ali smo obišli i dosta farmi u Hrvatskoj, Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji…U 2018. godini počeli smo sa projektom ,,Kompostiranje organskog otpada i njegove mogućnosti u organskoj proizvodnji’’. Konsultovali smo nauku pa nam projekat vodi mikrobiolog prof dr Dragutin Djukić, sa Agronomskog fakulteta iz Čačka.

Život od glista

Porodica Milenković ima auto servis, koji zasad donosi pare za život, ali ljubav je život van Surdulice na imanju ,,Jablan’’ gde se nalaze gliste. Milan u kući ima tri dame, suprugu Dušicu kćeri Sandru i Sanju. Na farmi je stalno i radnik Srđan Glišić sa još dva sezonska radnika, Dušan i Vlada, koji su tu po potrebi.

Od proizvodnje glista može da se živi. Imali smo početna ulaganja da bi osnovali ranč, a sad smo u sedmoj godini rada, a da se pohvalim, imamo veći prihod od rashoda. Dosta vremena smo potrošili na učenju i poboljšanju kvaliteta glistenjaka, a sad ulažemo novac u marketing, priča Milan. Sa godišnjom proizvodnjom od 300.000 litara glistenjaka prihod je sedam do 10 miliona dinara, a rashod između četiri i pet miliona dinara. Mi u ovoj 2021. godini povećavamo proizvodnju na 500.000 litara tako da ćemo povećati i prihod. Sad smo u proceduri za kupovinu mašine za automatsko pakovanje tako da će još nekoliko godina biti turbulencija u prihodima i rashodima. Posle toga će biti i pristojna zarada od ovog posla.

,,Ovaj ranč, na kome je glavni proizvod glista i humus, od drugih sličnih u okruženju razlikuje se po tome što na ranč stiže stajnjak sa organskih farmi sa Stare planine i lokalnih gazdinstava, a ostali biljni otpad donosimo iz okolnih šuma koje se nalaze pored farme. U svemu je veoma bitna voda sa kojom zalivamo gliste, a ona stiže sa podnožja Čemernika koji se nalazi nadomak Vlasine. Farma se nalazi u planinama, nadmorske visine 800 metara, a udaljena je od svih mogućnih zagađivača. Da se bavimo pravim poslom dokaz je i to što se u jednom gramu naših glistenjaka nalazi minimalno 30 milionn korisnih zemljišnih organizama. Prvi proizvod koji smo registrovali bio je ,,Organski oplemenivač zemljišta – Glistenjak Jablan’’, koji je upisan u listu registrovanih oplemenjivača, a ta zemljišta se mogu koristiti i u organskoj proizvodnji hrane. Taj naš proizvod se već nalazi u više od 100 maloprodajnih objekata širom Srbije’’, dodaje supruga Dušica Milenković.

Milan Milenković, sve poslove obavlja zajedno sa suprugom Dušicom, pa zajednički donose i rešenja za poboljšanje uslova života, baveći se ovim radom:

Statistika navodi da svaki stanovnik u proseku baci 360 grama biljnog otpada dnevno. Ukoliko bismo se organizovali samo u Surdulici bismo sakupili 10 puta više hrane u odnosu na to koliko utrošimo za našu trenutnu proizvodnju. Time se rešava niz problema među kojima je ekologija, smanjuju se deponije i menjamo svest naroda;

·       Proizvodili bismo i trošili organski hranu i time poboljšali zdravlje nacije;

·       Poslednjih godina je zbog upotrebe sintetizovanih preparata došlo do velikog pomora pčela. Ako ovako nastavimo, ostaćemo bez njih? Upotrebom glistenjaka vratićemo prirodu i život u normalu. U svim projektima se nalazi i edukacija;

Govoreći o glistenjaku, porodica Menković ukazuje da, je njihov proizvod deficitarna roba u svetu, a da sve što se proizvde, počev od zemlje za cveće, pa do organskog voća, ima kupce, a ponajviše se javljaju iz arapskih zemalja. Nauka je potvrdila da smo zemlja koja ima poljoprivrednu proizvodnju koja može da se obavlja na 5,1 miliona hektara, od kojih je 4,1 miliona hektra obradivo. Na tim njivama ostane dosta biljnog otpada (oko 12 miliona tona godišnje sa 3,47 miliona hektara njiva koje se obrađuju u Srbiji), pa otvaranje farmi glista može biti ozbiljna privredna delatnost u poljoprivredi. To je već sad prepoznato.

Mogu li gliste doneti zaradu?

Uzgoj kalifornijskih glista od hobija može postati i profitabilan posao, otkriva porodica Milenković. Proizvodnja visoko kvalitetnog humusa od kalifornijskih glista može biti profitabilan posao u budućnosti, rekao je za javnost Čaba Farago iz Sombora, koji kaže da farmerski uzgoj nije dovoljno rasprostranjen u Srbiji. Ovo je za njega pokušaj da proizvede glistenjak koji se najviše upotrebljava u proizvodnji cveća, povrća i voća, te vidi sebe za nekoliko godina i kao izvoznikaŠto se tiče Evrope, glsitenjak je najbolji u Italiji. Tamo sa najdalje odmaklo u bavljenju ovim poslom.Oni su i mašine za preradu glistenjaka usavršili, jer je kod njih ta vrsta posla veoma popularna, a kod nas je jedno vreme bilo popularno, a sada sve manje to ljudi radi. Kada bi organski proizvođači počeli više da koriste humus kalifornisjkih glista, onda bi verovatno i mnogima bilo isplativo i zanimljivo da se time bave, pričaju iskusni vlasnici farmi glsita u Srbiji.

Trenutna cena legla glistenjaka je oko 6.000 dinara, mini leglo može da se kupi i za 2.500 dinara, dok litar glistenjaka je 12 dinara kod nas, dok je u inostarnstvu znatno skuplji, kažu proizvođači. Kalifornijske gliste uzgajaju se u zrelom stajnjaku kojeg razlažu pri ishrani, a ostatak koji ne usvoje u organizmu izbacuju kao humus. Posao nije zahtevan, kažu proizvođači.  „Imao sam sreće da celu priču oko kalifornisjkih glista nađem na internetu i tako počnem ovaj hobi. U početku nisam imao pojma šta to sve uopšte znači. Pre dve godine odlučio sam da kupim dva legla glista koje sam smestio na četiri kvadrata površine, a one su preradile dve tone stajnjaka“, pričao je za javnost Farago. On napominje da su kalifornijske gliste poput malih farmi u kojoj rade kvalitetni radnici, jer 24 legla godišnje mogu da proizvedu do 15 kubika humusa Glistenjak kao osnovno đubrivo koristi se kao deo supstrata za proizvodnju rasada i sadnica, kao i za prihranu biljaka tokom cele godine.