banner-image

Setve pšenice nema bez 32.000 po jutru

Zemljoradnici još prave tačnu računicu koliko će koštati setva, ali svi odreda ističu da je skupoća velika, žaleći se u prvom redu na cenu veštačkog đubriva i goriva. Ipak, svi su se uglavnom snabadeli repomaterijalom tako što su zadužili seme i đubrivo kod kooperanata, dok su za kupovinu goriva podigli bankarske kredite.

U Zadružnom savezu Vojvodine istakli su za Dnevnik da je mineralno đubrivo i duplo skuplje nego lane i da cene veštaka neprekidno rastu pa se iz tog razloga ne može izvesti precizna računica.

– Đubrivo uvozimo iz Rusije, Mađarske, Hrvatske, Rumunije… i zbog cene gasa koja raste i đubrivo iz dana u dan menja cenu. U zavisnosti od forulacije, đubrivo košta i 600 evra po toni, a u zavisnosti od hraniva u zemlji po hektaru za setvu pšnice treba do 350 kilograma đubriva – kazao je stručni savetnik za poljoprivrednu proizvodnju u Zadružnom savezu Vojvodine Petar Rodić.

Agrarni savez Srbije napravio je račun po kojem je ova setva skuplja za 15 odsto po jutru,ali bez uračunate arende, amortizacije i rada zemljoradnika.

Po rečima predsednika Saveza Nenada Manića, setva jutra pšenice koštaće 31.690 dinara, a dvostruko novca će trebati za hektar. Na sve to, naglasio je, dolaze još i cena arende ili zakupa, koja zbog manjih prinosa ove godine nije poskupela, a te cene su različite u svakom području.

– Kilogram semenske pšenice je 80 dinara, a po jutru treba 130 kilograma, što je 10.400 dinara. Na jutro pšenice dolazi 250 kilograma veštačkog đubriva. Cena veštaka je 65 dinara kilogram, što znači da taj trošak iznosi 16.250 dinara i za 30 litara nafte po jutru po ceni od 168 dinara treba još dodati 5.040 dinara – naveo je Manić.

Po rečima poljoprivrednika Miroslava Kiša iz Subotice, poljoprivrednici su se uglavnom ranije snabdeli repromaterijalom, pa su malo i uštedeli, jer se cene menjaju svakodnevno. Ipak, mnogi će zbog skupoće štedeti i neće se dosledno držati svega što je potrebno da se posao obavi valjano.

Kiš kaže da nije pravio računicu, ali smatra da će ga sigurno hektar setve izaći bar 500 evra. – Ne vredi da pravim račun jer zemlju moram raditi – naveo je ovaj poljoprivrednik, rekavši da će dosta zemljoradnika posejati dorađeno seme.

-.Bez semena se ne može i to znaju proizvođači, pa zidaju cene do nebesa. A mi smo iz prakse naučili da se ne mora uvek sejati samo deklarisano već da se može i mešati, pa ćemo tako i raditi, mešati deklarisano s našim, da jeftinije prođemo – kazao je Kiš i napomenuo da će se i na veštaku i mašinskim opreracijama pri pripremi njiva za sejanje, takođe, štedeti.

On se osvrnuo i na jučerašnju cenu pšenice od 30 dinara, rekavši da ratarima ne vredi puno što cene žita i soje rastu jer ni trenutni cenovnik na berzi žitarica i uljarica nije dovoljno visok, da u ovogodišnjim umanjenim prinosima nadoknadi uloženo: repromaterijal, rad zemljoradnika i amortizaciju mašina.