banner-image

Uzgoj leske i oraha: Pre podizanja plantaže morate razmišljati o plasmanu

Stojanović Milan i Tamara bave se uzgojem leske i oraha, a njihov voćnjak se nalazi u prelepom selu Gornja Trnava, na oko 20 km od Niša. Prenosimo vam njihovo iskustvo u uzgoju i ideje za razvoj proizvodnje

Zasad leske poljoprivrednog gazdinstva Stojanović prostire se na 3,2 hektara, što je oko 1.500 stabala. Plantaža oraha se prostire na 0,8 hektara, gde je svoje mesto pod suncem našlo 105 stabala. Stojanovići potiču iz poljoprivrednih porodica i na to su ponosni.

Zasad leske poljoprivrednog gazdinstva Stojanović prostire se na 3,2 hektara, što je oko 1500 stabala

– Decenijama unazad naši preci su se uspešno bavili poljoprivredom. Te 2016. god došao je red na nas da odlučimo, da li želimo da nastavimo njihovim stopama. Naša porodica je jednoglasno odlučila da nastavi porodičnu tradiciju i tako je sve počelo – priča nam Tamara.

Stare i nove sorte

U to vreme, zasadi leske u ovom kraju su bili retki, pa se može reći da je ovaj skladan par preduzeo pionirske korake.

– Nije bilo u okolini nekog većeg zasada. Od početka smo imali viziju i uložili smo mnogo ljubavi i rada da podignemo zasade. Naš cilj je bio da ostavimo nešto vredno našem potomstvu – kaže Milan.

Odlučili su se za sorte oraha koje, kako Milan kaže, imaju dugu tradiciju uzgoja u našoj zemlji, a to su šeinovo, šampion i rasna. Što se tiče leske, odluka je pala na ruske sorte president i kubanj.

Početna ulaganja za zasad leske su oko 4.000 evra po hektaru, a toliko je okvirno i kod oraha.

– U to vreme one su bile nove u Srbiji i, za razliku od oraha, gde smo išli na nešto provereno, kod leske smo se odlučili za nešto novo. Nismo se pokajali ni u prvom, ni u drugom slučaju – navodi Milan.

Podizanje zasada i investicija

Podizanje zasada nije bilo nimalo lako, kaže naš sagovornik i dodaje da ovaj posao treba istinski voleti, jer zahteva mnogo rada i truda. Takođe, zahteva i veću investiciju. Zato treba dobro promisliti, staviti sve na papir, videti šta je na raspolaganju u novčaniku, od kredita i od subvencija.

– Početna ulaganja za zasad leske su oko 4.000 evra po hektaru, a toliko je okvirno i kod oraha. Kada je u pitanju godišnje ulaganje u održavanje zasada, to je otprilike 500 evra po hektaru – objašnjava nam Milan.

Odluka je pala na ruske sorte president i kubanj

On ističe da u ove troškove nije uračunata kupovina mehanizacije za obradu zemljišta, kao ni mašine za skupljanje plodova, čišćenje i krckanje.

Tamara i Milan su za podizanje zasada uspeli da dobiju subvencije za nabavku sadnog materijala, kao i za kupovinu nekih mašina što im je mnogo značilo da mogu da započnu proizvodnju.

Porodica Stojanović sama održava svoje zasade. Nije im teško, jer vole posao koji su odabrali i na kraju se istinski raduju plodovima svog rada. Ono što je prednost, to je što imaju sve potrebne mašine i imaju vremena da nađu kupce. Naime, prema njihovom dosadašnjem iskustvu, lešnik može da se skladišti do godinu dana u ljusci.

– Lešnik i orah prodajemo očišćen. Imamo svoju opremu za te potrebe i do sada smo generisali puno zadovoljnih kupaca. Međutim, naš cilj je od samog početka bio da proizvodimo finalni proizvod. Ove godine smo uspeli u tome. Uskoro će iz naše proizvodnje da izađe puter od lešnika bez ikakvih dodataka, krem od lešnika i još neki novi ukusi. Reč je veoma zdravim namazima, za razliku od industrijskih, sa neponovljivim ukusima  – ponosno nam priča Tamara.

Dobra priprema je pola posla

Naši sagovornici naglašavaju da je pre podizanja zasada potrebno razmisliti o plasmanu proizvoda. Nakon toga je potrebno uraditi analizu zemljišta, pripremu zemljišta i, naravno, obezbediti kvalitetne sadnice.

– Leska se može uzgajati kao stablašica ili žbun. I jedna i druga varijanta imaju svoje prednosti i nedostatke. Mi smo se opredelili za stablašice zbog lakše mašinske obrade i sakupljanja plodova. Napomenuli bismo da je veoma bitno da se izdanci redovno uklanjaju – kaže Milan.

Jednoglasno odlučili da nastave porodičnu tradiciju i tako je sve počelo

Što se tiče uzgoja oraha, veoma je bitna kvalitetna priprema zemljišta, kaže naš sagovornik. On ističe da je u prvoj i drugoj godini neophodno zaštiti sadnice od divljih životinja.

Kao najbolji način plasmana pokazala se prodaja direktno kupcima i konzumentima, a u poslednjih par godina kao najbolji kanal prodaje izdvojio se – internet. Naravno, u planu im je da prošire prodaju na druge kanale distribucije i prodaje, pogotovo sada kada se bave preradom. Za sada ne planiraju da šire zasade, ali to ne znači da u nekoj bliskoj budućnosti do toga neće doći.

Za kraj razgovora, svima koji žele da se bave ovim poslom želeli su da poruče da pažljivo odaberu sadnice, jer od toga zavisi čitav posao; da ih udome u čisto i kvalitetno zemljište i neguju s ljubavlju; da budu spremni na mnogo rada i odricanja i da budu uvereni da će ih biljke nagraditi, jer priroda nikome nije ostala dužna.

Tijana Todorović

Autor fotografija: Poljoprivredno gazdinstvo Stojanović