banner-image

Bombone iz Čuruga prave se na isti način već tri veka

Tradicionalnim načinom pravljenja poslastica bavi se sve manje zanatlija. Industrijska proizvodnja uzela je maha, a police supermarketa odavno su pune slatkišima iz uvoza. Ipak, bombondžije još postoje, a proizvodi koje nude već dugo godina imaju istu slast.

Priča o slatkoj radnji u Čurugu počela je još u 19. veku. Od tada, tradicionalni zanat pravljenja bombona prenosio se generacijski i doveo do toga da je glavna asocijacija na ovo mesto postala  radnja porodice Milivojev.

Svi proizvodi u bombonžijskoj radnji „Bombonica Miliojev“  prave  se ručno, po nepromenjenoj recepturi a dodaju se i tajni sastojci – puno ljubavi i još više međusobnog poštovanja.

Slavko Milivojev nosilac je firme i ponosni potomak svog pradede koji je pokrenuo ovu proizvodnju:

„Moj pradeda je sve započeo! Posao je nasledio deda, nakon toga moji roditelji, ali je otac ubrzo uvideo da on time ne može da se bavi, pa je zanat prepustio meni“, kaže naš sagovornik i dodaje da godine nisu izmenile način proizvodnje, „nekad se seklo makazama, ali je deda početkom dvadesetog veka kupio mašinu za to. Proizvodnja je ostala ručna, nikako industrijska!“

Tezge ovih bombondžija privlače pažnju gde god su postavljene. Drvene kućice u kojima se krije mnogo različitih vrsta slatkiša ukrašene su vedrim i jarkim bojama, pa tako podsećaju na prikaze iz bajki. Na zidovima vise liciderska srca, a uz njih se šarene i kretoš, alva, lizalice, zimski sladoled i druge vrste slatkiša. Ipak, posebno mesto na tezgama, ali i u srcima proizvođača zauzimaju svilene bombone:

„Imamo preko 20 vrsta svilenih bombona! Posebno smo ponosni na svilenu bombonu sa ukusom breskve i mentol-čokoladu.

Tu su i naše žele bombone koje izrađujemo na dva načina: imamo bombone sa želatinom, ali i sa agarom. Zbog proizvodnje bombona sa agarom mogu da kažem da imamo najbolji žele u Srbiji. To garantujem!“

Šta to Vaše žele bombone imaju što drugima fali?

„Ljubav i pažnju koja se uliva u proizvodnju! Ja se najviše bavim proizvodnjom, a supruga mi je u tome velika podrška.“

Porodica Milivojev mislila je i na one koji šećer ne smeju da konzumiraju u velikim količinama, pa se tako uz klasične bombone u njihovoj ponudi nalazi i zdravija varijanta:

„Naš specijalitet je krompir šećer. On se pravi od skroba, preradom kukuruza. Oni koji imaju problema sa dijabetesom, mogu da jedu ovaj slatkiš, ali bi ipak trebalo da budu umereni. Kockicu ili dve na dan mogu.“

Učenje o zanatima i oprobavanje u njima zanimljivo je kako starijima koji su možda imali prilike da se tokom svog života oprobaju u njima, tako i mlađim generacijama. Stoga, ova radionica bombona otvorena je za individualne i grupne posete.

Šta kod Vas može da se vidi?

„Pre nekoliko dana je ovde organizovana ekskurzija, došli su iz Crne Gore. Kada nam neko dođe u posetu, pokažemo im kako pravimo bombone i posle im damo da probaju. Uvek se tome obraduju!“

U celokupnu sliku tradicionalne proizvodnje uklapa se i prodaja od koje ovaj bombondžija ne odustaje:

„Naše bombone možete videti na gotovo svim vašarima, manifestacijama i seoskim slavama. Pandemija je umnogome uticala na ovaj način prodaje, ovaj virus nas je baš omeo. Čim nema vašara, nama opadne prodaja.

Mi drugi posao nemamo, ovo volimo i samo se ovim bavimo.“

Vanja Velisavljev