banner-image

Zadruga u Srpskom Itebeju potpuno zatvorila ciklus od njive do trpeze

U okviru ciklusa „U poseti vojođanskim zadrugama“ u organizaciji Zadružnog saveza Vojvodine i Društva agrarnih novinara, organizovana je prva poseta zadrugama, i to ZZ „Mrkšićevi salaši“ u Srpskom Itebeju gde je predstavljen novi pogon za preradu mesa pod sloganom: 100% domaće sa Mrkšićevih salaša.

Predstavljanju novog pogona za preradu mesa prisustvovala je predsednica ZSV mr Jelena Nestorov Bizonj.

Vojislav Mrkšić, direktor ZZ „Mrkšićevi salaši“ Srpski Itebej istakao je da je novi pogon za preradu mesa investicija od velikog značaja za unapređenje rada zadruge koja već ima ustaljenu tradiciju u delatnosti prerade mesa i mesnih prerađevina.

Objekat za preradu mesa koji se prostire na 8.000m2 jedan je od najsavremenijih objekata tog tipa u državi, opremljen je najmodernijim mašinama, a kapacitet objekta je oko 20t gotovih proizvoda u jednoj smeni.

On je posebno istakao da je praksa koja je ustaljena u ZZ „Mrkšićevi salaši“ Srpski Itebej od samog starta da se u preradi mesa koriste uvek sveže sirovine sa isključivo domaćih farmi, što u potpunosti odgovara sloganu „100 % domaće sa Mrkšićevih salaša“. Svi mesni proizvodi i preradjevine ZZ Mrkšićevi salaši Srpski Itebej biće nosioci oznake “Poreklom iz Srbije” prema Pravilniku o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane Vlade Republike Srbije koji je stupio na snagu 1.4.2022. godine, a prema kom meso i mesni proizvodi u kojem je najmanje 50% sirovina domaćeg porekla ima pravo da nose tu oznaku.

ZZ „Mrkšićevi salaši“ je zadruga sa najvećim brojem zaposlenih ne samo u Vojvodini, već i šire, jer zapošljava oko 330 ljudi. Predsednica ZSV naglasila je da je zadruga specifična po tome što se osim sopstvene i ugovorene ratarske proizvodnje koja se prostire na oko 6.000ha bavi i preradnom mesnih i pekarskih proizvoda, te ima finalne  proizvode s kojima izlazi na tržište plasirajući ih u najvećoj meri u svojim maloprodajnim lancima širom Vojvodine. To je, kako je rekla, dobar primer u praksi kako se može od primarne proizvodnje stići do finalnih proizvoda, koji su domaćeg porekla, standardizovani i visokog kvaliteta.