banner-image

Hleb Danijele Birte Čkonjević: Umetnost, zanat i izvor prihoda

Komšije Danijele Birte Čkonjević već znaju – kad zamiriše ulica, to znači da ona peče hleb!

Hleb je za nju postao mnogo više od namirnice i hrane. Postao je strast koja joj omogućava da ljubav prema drugima iskaže kroz kreativno kombinovanje sastojaka bez aditiva i drugih dodataka koji se mogu pronaći u industrijskim pecivima.

Kako kaže, ispečenog i na poseban način ukrašenog hleba ima dovoljno za prijatelje i komšije, a ne manjka ni znanja i veština kojima uvek rado podučava polaznike njenih radionica mešenja:

„Za hleb sam se zainteresovala spontano, znatno ranije nego što sam se upustila u odgajanje startera (uzgajan, domaći kvasac). Prvo sam birala različite tipove brašna, a kasnije eksperimentisala sa različitim tipovima hleba. Prvi starter sam uzgojila još 2017. godine.

U vreme mojih hlebnih početaka, nije bilo mnogo dostupnih informacija. Učenje se zasnivalo na isprobavanju, eksperimentisanju, kontrolisanoj igri sa starterom, brašnima, hidratacijom testa… Radovala sam se svakom novom zaključku, napretku i uspehu, ali sam zahvalna i na neuspesima jer sam iz njih mnogo naučila.

Danas i ja sama organizujem hlebne radionice na kojima polaznike učim ovog divnoj veštini.

Često sam dobijala komentare i poruke od ljudi koji su pokušali da naprave svoje hlebove ili su se interesovali kako da usavrše proces. Mnogi od njih su nailazili na probleme i neretko odustajali. Shvatila sam da postoje uobičajeni izazovi, kao i pitanja koja se ponavljaju i to su bili neki od razloga zašto sam se odlučila da održavam radionice! Nema veće nagrade, nego kad znate da svojim bližnjima s ljubavlju pružate najbolje!“

Koje sve vrste hleba imate u ponudi? Po čemu su one posebne?

„Retko kad pravim hleb od samo jedne vrste brašna. Uvek su u pitanju mešavine od makar dve vrste. U neke mešavine, uz celozrna brašna stavljam i belo pšenično, dok su drugi hlebovi umešeni od isključivo integralnog brašna. Kombinacije se uvek menjaju. Uz belo pšenično volim da dodam integralno speltino i raženo brašno. Raženo brašno oplemeni svaki hleb a i starter ga voli.

Hlebovi sa belim pšeničnim brašnom su prozračni, mekane i vazdušaste sredine i narastu fino. Deca ih obožavaju, pa su često traženi među mušterijama.

Omiljen je i hleb od integralnog speltinog brašna. Njegovoj orašastoj noti je teško odoleti. Dodatna predsnost je što je spelta stara sorta pšenice i ne trpi tretiranja, tako da je brašno pouzdanog kvaliteta. Isto je i sa drugim starim sortama žitarica kao što su kamut, polba, dvozrnac… Njih takođe rado koristim.

Spomenula bih i razne dodatke hlebovima poput semenki, maslina, seckanog dehidriranog paradajza ili  mešavine začina. Volim da dodam i malo kurkume za sunčano žuti boju. Deca se posebno obraduju dvobojnim zebra hlebovima. Njih bojim sirovim kakaom, aktivnim ugljem u prahu ili sušenim bobičastim voćem u prahu. Slatkim hlebovima lepo pristaju i grožđice, komadići čokolade, lešnici ili orasi.“

Da li pravite i hleb koji mogu da jedu ljudi alergični na gluten ili oni koji imaju neki drugi zdravstveni problem?

„U hlebove, uz pšenično brašno, dodajem i bezglutenska brašna poput kukuruznog ili heljdinog. Pravim i isključivo bezglutenske hlebove, ali retko. Oni nisu u mojoj redovnoj ponudi, njihova priprema zahteva drugačiji raspored. Osobe kojima gluten ili pekarski kvasac stavaraju blaže tegobe sa varenjem ili nadutošću, često kažu da sa ovom vrstom hleba nemaju tih problema. Duža i sporija fermentacija testa čine ovaj hleb zahtevnijim ali mu daju i zdravstvene benefite. Lakše se vare, a apsorpcija nutrijenata je potpunija.

Takođe, posebne kombinacije brašna i vreme fermentovanja primenjujem i u izradi hlebova za ljude sa insulinskom rezistencijom. Ti hlebovi su od isključivo integralnog brašna.“

Koliko dugo može da stoji hleb? Kada ga je najbolje jesti?

„Kada ceo dom zamiriše na hleb, teško mu je odoleti i ne načeti ga odmah! Zato mnoge mušterije iz komšiluka dolaze po hleb dok je još topao. Ja se trudim da ga ostavim makar tri sata nakon pečenja, da se prohladi. On se tada lakše seče, a korica hrska. Već sutradan, struktura hleba je drugačija. Tada mi je omiljen, jer mogu iseći vrlo tanku parčad.

Specifičnost ovog hleba je i u tome što dugo održava svežinu. Uz ispravno čuvanje, hleb ostaje mekan i ne drobi se ni posle šest dana. Retko kad nam toliko izdrži nepojeden, ali moram da priznam da se događalo par puta. Kiselkasta sredina koja se stvara u hlebu nije pogodna za razvijanje nepoželjnih bakterija tako da se hleb zaista retko uplesnavi.“

Koliko vremena Vam oduzima dekorisanje i kako pravite šare na hlebu?

„Volim da hrana koju poslužujem budi sva čula. Tako je i sa hlebom! Ukrašavam ga i na taj način činim posebnim. Igrala sam se i sa formom hleba, praveći okrugle, duguljaste, srcolike i cvetne hlebove.

Dekorisanje hlebova mi pruža posebno zadovoljstvo i radost. To je prilika da ispoljim svoju kreativnost! Na ukrašavanje utiču raspoloživo vreme, broj vekni, želje mušterije a ponekad i moje rasploženje.

Omiljen i čest motiv su mi pšenična klasja. Njih stvaram plitkim zasecanjem žiletom. Pre toga, površinu hleba pospem brašnom kako bi kontrast zasečene brazde bio intenzivniji.

Praznici uvek donose nove teme za dekoracije, a voljna sam i da mušterijama na hlebu nacrtam traženi motiv ili natpis.“

Za našu sagovornicu od posebne je važnosti da sve što proizvede bude ekološki osvećeno i da istu takvu poruku šalje drugima. Stoga, trudi se da koristi prirodne materijale i kada je reč o pakovanju hleba, kako bi kupci mogli ponovo da ga iskoriste:

„Pakovanje je, kao i hleb, bez veštačkih dodataka. Koristim isključivo prirodne materijale: papir, pamučni kanap i biljke. Stavljam svoj lični pečat u svim fazama izrade i trudim se da je pakovanje estetski zadovoljavajuće.

Papirnu kesu umem i ručno da ilustrujem ili da ukrasim grančicom ruzmarina, sezonskim cvetom, sušenom korom pomorandze i slično. Zimus sam stavljala grančicu bora i ručno pravljeni novogodišnji ukras koji se potom mogao staviti na jelku.

Svaki hleb koji umesim i ponudim mušterijama bude prijatno iznenađenje i nagrada u obliku zalogaja!“

Vanja Velisavljev