banner-image

EU: Poljoprivredi iz evropske kase dogodine 53,6 milijardi evra

Na predlog Evropske komisije, Evropski parlament i Savet Evropske unije postigli su dogovor o budžetu EU za 2023. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), jedna od najstarijih i najznačajnijih politika EU, dobiće 53,6 milijardi evra. 

Dogovorene su obaveze u visini od 186,6 milijardi evra i plaćanja od 168,7 milijardi. Unija će iz budžeta, kad bude donesen, moći da mobiliše velika sredstva za ublažavanje teških posledica ruske agresije na Ukrajinu, ne samo u Ukrajini, nego i u južnim susedima i državama članicama. Pomoći će i u aktuelnom oporavku od pandemije koronavirusa te u zaštiti postojećih i otvaranju novih radnih mesta. To bi podstaklo dodatna ulaganja u zelenijudigitalniju i otporniju Evropu, ali tako da se zaštite oni najranjiviji u okruženju i svetu, saopštio je Brisel.

U okviru dogovorenog budžeta sredstva će se usmeriti tamo gde mogu doneti najviše koristi, i to u skladu s najprečim potrebama država članica i EU partnera u svetu.

Konkretnije, dogovorena je sledeća raspodela:

  • 14,7 milijardi evra za podršku susedima i međunarodnom razvoju i saradnji. Sporazum obuhvata ciljana povećanja za Instrument za susedstvo, razvoj i međunarodnu saradnju (NDICI) – Globalna Evropa (12,3 milijarde evra), ponajpre za Ukrajinu i Moldovu, migracije u južnom susedstvu te za program humanitarne pomoći (1,8 milijardi) za rešavanje kriznih situacija u svetu;
  • 1,5 milijardi evra za Fond za azil i migracije i 956,8 miliona za Fond za integrirano upravljanje granicama radi intenziviranja saradnje u području upravljanja spoljnim granicama, te za migracijsku politiku i politiku azila, što obuhvata i pomoć državama članicama koje prihvataju ukrajinske izbeglice;
  • 3 milijarde evra za Instrument za povezivanje Evrope radi gradnje savremene saobraćajne infrastrukture koja će olakšati prekogranične veze [naročito za jačanje koridora solidarnosti između EU i Ukrajine te, u području energije, kao dopuna predlogu REPowerEU vrednom 20 milijardi evra, za odgovor na energetsku krizu];
  • 295,2 miliona evra za Vojnu mobilnost – za bolju civilnu i vojnu mobilnost;
  • 3,7 milijardi evra za program Erasmus+ za ulaganje u mlade, među kojima su i učenici i studenti koji su izbegli iz Ukrajine, te 332,8 miliona evra za kulturni i kreativni sektor u okviru programa Kreativna Evropa;
  • 62,9 milijardi evra u obavezama za podršku oporavku koji je u toku podsticanjem ulaganja u ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju;
  • 53,6 milijardi evra za Zajedničku poljoprivrednu politiku i 1,1 milijardu evra za Evropski fond za pomorstvo i ribarstvo, kao podrška evropskim poljoprivrednicima i ribarima, ali i kako bi se ojačala otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva te osigurala dostatna sredstava za upravljanje krizama;
  • 12,4 milijarde evra za program Horizont, za podršku istraživanjima EU u područjima kao što su zdravstvo, digitalizacija, industrija, svemir, klima, energija i mobilnost;
  • 602,8 miliona evra za Program za jedinstveno tržište, za pomoć malim i srednjim poduzećima u Uniji;
  • 739,3 miliona evra za program EU4Health radi podrške evropskoj zdravstvenoj uniji i sveobuhvatnog odgovora na zdravstvene potrebe evropskih građana;
  • 1,5 milijardi evra u okviru Fonda za pravednu tranziciju kako bi prelazak na klimatsku neutralnost bio svima na korist i 755,5 miliona evra u okviru programa LIFE za podršku zaštiti okoline i klime;
  • 309,9 miliona evra za Fond za unutrašnju sigurnost i 945,7 miliona evra za Evropski fond za obranu radi podrške evropskoj strateškoj autonomiji i sigurnosti te 157 miliona evra za Akt o jačanju evropske odbrambene industrije putem zajedničke nabavke.