banner-image

Stočarstvo Srbije u brojkama, malim i tužnim

Statistički podaci ukazuju da se u proseku svake godine smanjuje broj mlečnih krava u Srbiji za tri odsto, a ove 2022. godine i njene proizvodne sezone taj broj je još veći. Programi lokalnih samouprava usmereni ka polјoprivredi se već prave za narednu 2023. godinu godinu, a trenutna situacija u Srbiji je slična sa problemima u regionu. Kada saberete sve budžete, za 120 opština u Srbiji, koje imaju te lokalne programe za polјoprivredu, to je preko dve milijarde dinara što nije mala cifra. Zamerke sa terena su oko kašnjenja subvencija

Piše: Branislav Gulan

Stočarstvo u brojkama:

Srbija zvanično u 2022. godini ima:

  • Oko 2,7 miliona svinja;
  • Oko 878.000 goveda;
  • Oko 1,7 miliona ovaca;
  • Tu je i 191.280 koza:
  • Oko 26 miliona pilića;
  • Milion košnica za pčele;
  • Oko 14.000 konja;
  • Tu je i oko 1.000 magaraca;

Procene su da bi trebalo sad da imamo:

  • Bar 1,6 miliona goveda;
  • Oko 6,5 miliona svinja;
  • Najmanje  3,5 miliona ovaca;
  • Proizvodili bi 95 miliona pilića i osam miliona koka nosilјa;
  • Više desetina hilјada konja;
  • Nekoliko hilјada magaraca;

Činjenice o poljoprivredi

  • Jedini u Evropi nemamo plavi dizel za agrar!
  • Subvencije po hektaru su najmanje u regionu i Evropi;
  • Ukupna vrednost agrarne poizvodnje u 2021. bila je 5,6 milijardi dolara. To je tek oko 1.000 evra po hektaru!
  • To je bio pad proizvodnje u odnosu na 2020. godinu od pet odsto!
  • Izvoz sirovina za hranu u 2021. godini bio je vredan 4,9 milijardi dolara;
  • Od toga izvoz žitarica doneo je 780 miliona dolara;
  • Od izvoza životinja i mesa stiglo je skromnih 77 miliona dolara;
  • Mi izvozimo samo sirovine za hranu! Recimo tri miliona tona kukuruza. A, od njega u višim fazama može da se proizvede 10.000 različitih proizvoda pa da donesu u izvozu mnogo više para. U 2021. godini od izvoza kukuruza prihodovano je 557 miliona dolara;
  • Daleke 1866. godine u Srbiji je na 1.000 stanovnika bilo 1.300 svinja. U to vreme u SAD je na 1.000 stanovnilka bilo samo oko 800 svinja. Dakle, Srbija je bila mnogo razvijenija od SAD!
  • Poslednji veliki izvoz svinjskog mesa u svet bio je 1990. godine za 762 miliona dolara. Posle su došli ratovi, sankcije, vakcinacija, svinjska i afrička kuga… Nema njegovog izvoza u EU niti transporta  preko zemalјa EU, osim ako nije pripremlјeno na temperaturi iznad 72 stepena;
  • Vakcinacija protiv bolesti svinjske kuge ukinuta je 15. decembra 2019. godine. Da bi krenuo izvoz u EU i transport preko zemalјa EU,  treba da prođe najmanje četiri pa do sedam godina. Za to vreme je trebalo da nestane i poslednja svinja iz vakcinacije. Uslov je bio i da se više ne pojave bolesti. Ali, to se nije dogodilo, pa bolesti su one registrovane u oko 300 sela širom Srbije;
  • Iz Srbije je 1990. godine bilo izvezeno svinjskog mesa u svet u vrednosti od 762 miliona dolara. Deo tog mesa je otišao u konerzvama u SAD za njihovu vojsku. U to vreme za taj novac Beograd je kupio ,,Lejland’’ autobuse;
  • Posle toga Srbija je postala stalni uvoznik zamrznutog svinjskog mesa. Iz EU je u 2019. godini uvezeno zamrznutog svinjskog mesa za 71, a u 2020. godini za 58 miliona dolara. U 2021. godini za uvoz samo svinjskog mesa potrošeno oko 64 miliona dolara;
  • U 2021. godini u Srbiju je uvezeno iz EU dva puta po 150.000 prasića (ukupno 300.000 grla) i više od 300.000 živih tovlјenika! Stručnjaci kažu da nas je uvoz tog mesa koštao i više od 200 miliona dolara!?
  • Pored toga, u EU i danas ima višak od 50 miliona svinja, nemaju kome da ih prodaju. I da možemo da izvozimo u te zemlјe, ne bi bili konkurentni!
  •  Takvo stanje je posledica loše agroekonomske politike i vladanja uredbama. Jer vladanje uredbama predstavlјa samo ,,gašenje požara’’. Rešavanje problema na ovaj način nikada nije donelo dugoročno rešavanje problema;
  • Rezultat takve agroekonomske politike je da smo u 2021. godini u oborima imali samo 160.000 krmača, a pre jedne decenije čak više od 1,1 miliona. Sa tim borjem krmača uz najbolje uslvoe nemogu se naputuni obori!
  • Uz novi koncept agrarne politike, koji nude oni koji nisu na vlasti, niti oni odlučuju, u ovoj zemllji, Srbija bi mogla na njivi veličine 3.476.000 miliona hektara, koliko se koristi, mogla da ima hrane za tov najmanje 18, pa i 30 miliona tovlјenika. To je za sada 15 puta više nego što ih sad tovimo!
  • Zbog loše agroekonomske politike sa jednog hektara prihodujemo oko 1.000 pa do 1.200 u proseku u zemlji ukojoj se gasi stočarstvo. Neke zemlјe EU (Holandija prihoduje 24.000, a Danska blizu 20.000 dolara). Cilј Srbije je da to bude bar 10.000 dolara po hektaru;
  • Rešenje je u brzini obrtanja kapitala. Razvijeni svet to čini 50 do 52 puta godišnje. Srbija dva do tri puta!?;
  • Kako da budemo konkurenti sa subvencijama od 70 evra po hektaru, kada zemlјe EU imaju od 480 pa do 900 evra po hektaru!
  •  Razvijeni proizvode tri do pet tona mesa po hektaru, što je nekoliko puta više od Srbije!
  • Kada bi politika odobrila i stala iza novog koncepta i takvog rada u agraru koji opoostoji kod onih koji nisu stranačaki opredeljeni, mogli bi ubrzo da u oborima imamo najmanje 10 miliona svinja godišnje!
  • Imamo proizvodnju živinskog mesa od 115.000 tona godišnje. Postoji i više stotina klanica, ali su samo četiri prema propisima EU koji će biti po propisima da se može iz njih izvoziti meso u EU!