banner-image

Međunarodni festival u Senti: Od 755 rakija najbolja višnjevača iz Senteša

Na 22. Nikoljdanskom međunarodnom festivalu rakije u Senti, koji se ovog vikenda održava u okviru „Dana poljoprivrede“, šampionski pehar za najbolju rakiju višnjevaču poneo je Bela Pap iz Senteša (Mađarska).

U konkurenicji je bilo čak 755 uzoraka rakije 230 proizvođača iz sedam zemalja, od kojih njajviše iz Mađarske i Srbije, ali su bili zastupljeni i proizvođači prirodnih domaćih rakija iz Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Rumunije.

Za priznanja se nadmetali proizvođači prirodnih domaćih rakija iz Srbije, Mađarske, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Rumunije

Manifestacija je priređena u sportskoj hali u Senti uz učešće stotinak izlagača poljoprivrednih proizvoda i rukotovorina. Na svečanom otvaranju prodefilovali su vitezovi rakije iz naše zemlje, Mađarske i Slovačke, a prigodnim obraćanjima tradicionalni skup otvorili su predsednik Udruženja poljoprivrednika Sente Ervin Kobrehel i predsednik senćanske opštine Rudolf Cegledi.

Oni su istakli značaj manifestacije za afirmaciju lokalnih lokalnih proizvoda i doprinos obogaćenju turističke ponude ove sredine.

Dobitnici šampionskih priznanja

Kvalitet raije ocenjivali su članovi mađunarodnog žirija kojima nije bilo lako da degustiraju veliki broj uzoraka domaćih rakija, koje pristižu na jedan od najrenomirnaijih festivala rakije u Srbiji. Prema rečima Mikloša Nađa, majstora Prvog reda vitizova rakije u Srbiji „Sveti Nikola“ iz Sente i predsednika saveza udruženja agrarnih udruženja Vojvodine, kvalitet prirodnih domaćih rakija sve je bolji, što su potvrdile i ocene žirija, jer je samo četvrtina uzoraka ostala bez medalja, jer proizvođači sve pažnje obraćaju na kvalitet proizvoda.

Pehari za trešnjevaču, breskovaču, dunjevaču…

Najbolje ocenenjene kapljice nagrađanej su zlatnim, srebrenim i bronzanim medaljama, a u 13 kategorija dodeljeni su šampionski pehari. Šampionske pehare osvojili su za breskovaču i trešnjevaču Časba Vespremi (Slovačka), dunjevaču, lozovaču i viljamovku  Jožef Nemet (Mađarska), kajsijevaču Lajoš Benko (Mađarska), komovicu Andraš Fitoš (Slovačka), kruškovaču Akoš Buš iz Sente, šljivovicu Anamarija Sabo (Mađarska), višnjevaču Bela Pap (Mađarska), mešanu voćnu rakiju Šandor Križai (Mađarska)  a u kategoriji odležalih rakija šampionski pehar poneo je Šandor Sabo (Mađarska).

Najbolji iz Srbije Akoš Buš 

Epitet najboljeg proizvođača rakije iz Srbije na festivalu poneo je Akoš Buš iz Sente, za najboljeg iz Mađarske proglašen je Jožef Nemet iz Segedina, iz Rumunije Jožef Šite i iz Slovačke Andraš Fitoš.

Mikloš Nađ, Akoš Buš i Ervin Kobleher

Od 20 takmičarskih rakija Akoš Buš iz Sente je osvojio 19 medalja i kao najbolji proizvođač rakije iz Srbije potvrdio porodičnu tradiciju, pošto je i njegov pokojni deda Ištvan Bilicki više puta osvajao ovo priznanj, te da je uz njega sticao iskustvo.

– Ova sezona je bila loša  zbog vremenskih prilika, pošto nije bilo kiša, ali smo ipak uspevali da isprečemo kvalitetne rakije.  Imamo zasad od dva hektara pod raznim voćem   i svo voće iz sopstvene proizvodnje pretoči se u rakiju, ali ukoliko od nekog voća nemamo dovoljno kupujemo. Da se doše do kvalitetne rakije potrebno je zdravo i zrelo voće, ali neophodno je posebnu pažnju posvetiti procesu fermentacije, čistoći sudova u kojima se priprema kom i samom pečenju – naglašava Akoš Buš.

Prvi red vitezova rakije u Srbiji „Sveti Nikola“ iz Sente, koji afirmiše proizvodnju domaćih prirodnih voćnih rakija, promovisao je kandidate za nove vitezove rakije. Kandidatima za vitezove rakije Stevanu Budaiju iz Sombora, Aleksandru Stefanoviću iz Novog Sada i Zoltanu Piriju iz Čoke, lente je  uručiomajstor prvog reda vitezuova rakije u Srbiji Mikloš Nađ.

Posetioci su imali priliku da degustriaju rakiju, ali i druge prehrambene proizvode koje su poljoprivredna gazdinstva iz Sente i okoline predstavili na svojim štandovima.  Manifestaciju su organizovali Udruženje poljoprivrednika Sente, Prvi red vitezova rakije u Srbiji i Savez agrarnih udruženja Vojvodine, uz podršku opštine Senta, Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivreud i šumartsvo AP Vojvodine, Fondacije „Betlen Gabor“ i više institucija iz Mađarske.

Tekst i foto: Milorad Mitrović