banner-image

Od 1. januara nova Zajednička poljoprivredna politika i novih 264 milijardi evra

Odobrenjem svih 28 strateških planova (po jedan za svaku državu članicu EU i dva za Belgiju) Evropska komisija označila je početak novog razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koja će se početi primenjivati 1. januara 2023.

EU će osigurati fond u iznosu od 264 milijarde evra za podršku evropskim poljoprivrednicima u tranziciji za održivu i otporniju poljoprivredu te za očuvanje vitalnosti i raznolikosti poljoprivrednih područja. Zajedno sa sufinansiranjem i dodatnim nacionalnim finansiranjem ukupna javna budžetska sredstva za poljoprivrednike i ruralne zajednice u razdoblju od 2023. do 2027. dostiće iznos od 307 milijardi evra. Dodatnih šest milijardi evra namenjeno je za programe koji potpadaju pod ZPP, ali nisu obuhvaćeni strateškim planovima u okviru ZPP-a, kao što su program POSEI za najudaljenije regijeEU program u školama i programi promocije poljoprivrednih proizvoda.

Pravedniji ZPP: 2o milijardi osnovne podrške, pomoć malima, premije osiguranja…

Svim strateškim planovima podstiče se održiv dohodak poljoprivrednih gazdinstava i otpornost poljoprivrednog sektora kao jedan od ključnih ciljeva. U nastavku se navodi nekoliko primera predviđene podrške.

  • Direktna plaćanja u okviru ZPP-a služiće i dalje kao zaštitni mehanizam za poljoprivrednike. Svake godine poljoprivrednicima koji ispunjavaju uslove dodeliće se gotovo 20 milijardi evra osnovne podrške dohotku. Međutim, ako žele da prime podršku, poljoprivrednici će morati da primjenjuju strože osnovne standarde dobrih poljoprivrednih i ekoloških uslova (GAEC). Očekuje se da će tim standardima biti obuhvaćeno gotovo 90% poljoprivrednog zemljišta EU.
  • U novom ZPP više javnih sredstava biće usmereno na one kojima je podrška najpotrebnija. Mala i srednja poljoprivredna gazdinstva u 25 država članica EU dobiće veću podršku dohotku zahvaljujući preraspodeli plaćanja u iznosu od 10,6 % svih direktnih plaćanja, odnosno četiri milijarde evra godišnje. To je dva i po puta više od preraspodele plaćanja u aktuelnom ZPP-u (2014– 2020), koju primenjuje samo deset država članica.
  • Da bi poljoprivrednici lakše podneli krizne situacije, 15 odsto poljoprivrednih domaćinstava u EU primiće podršku za premije osiguranja, učešće u uzajamnim fondovima ili drugim instrumentima za upravljanje rizicima.
  • Podrška za proteinske useve/mahunarke u obliku proizvodno vezane podrške dohotku povećaće se za 25 % u odnosu na 2022. Time će se smanjiti zavisnost poljoprivrednika Unije o uvozu i upotrebi određenih đubriva. Proizvodno vezanu podršku primiće i 17 drugih sektora koji se suočavaju s poteškoćama, što znači da će tom podrškom biti obuhvaćeno 21 % poljoprivrednih gazdinstava u EU.

Zeleniji ZPP: Trećina ukupnog novca za ekologiju, dobrobiti životinja…

Tri od deset specifičnih ciljeva ZPP-a direktno se odnosi na zaštitu životne sredine i klimu. U skladu s „klauzulom o nenazadovanjuˮ države članice u svojim planovima u okviru ZPP-a moraju pokazati viši nivo ambicije u odnosu na postojeće stanje.

Zahvaljujući tome ovo je najambiciozniji ZPP u istoriji sa stanovišta zaštite životne sredine i klime.

  • U strateškim planovima u okviru ZPP-a gotovo 98 milijardi evra, odnosno 32% ukupnih finansijskih sredstava ZPP-a (finansiranje sredstvima EU i sufinansiranje), dodeliće se za mere korisne za klimu, vodu, zemljište, vazduh, bioraznolikost i dobrobit životinja te za podsticanje praksi kojima se premašuju propisani uslovi.
  • Planovima će se oni koji upravljaju zemljištem podstaći da skladište ugljenik u tlu i biomasi, smanje emisije staklenih gasova i pomognu u prilagođavanju na 35 % poljoprivredne površine EU. To će postići odgovarajućim praksama upravljanja zemljištem, kao što su ekstenzivno upravljanje travnjacima, uzgoj mahunarki i postrnih useva, organska đubriva i agrošumarstvo.
  • Na osnovu novih obveza poljoprivrednika plodored bi trebalo da se primjenjuje na oko 85 % obradivog zemljišta za koje poljoprivrednik prima podršku EU u okviru ZPP-a. Time će se razbiti ciklusi bolesti i štetočina te smanjiti upotreba pesticida i rizici koji iz njih proizlaze. Osim toga, više od 26 % poljoprivrednog zemljišta EU primiće podršku, između ostalog, za uvođenje integrisane zaštite bilja i upotrebu nehemijskih sredstava za suzbijanje štetočina ili preciznu poljoprivredu.
  • Podrška ZPP-a za ekološku proizvodnju do 2027. će se gotovo udvostručiti u odnosu na površinu finansiranu 2018. Ona će uveliko doprineti ostvarenju nacionalnih ambicija država članica za povećanje površine pod ekološkom proizvodnjom, koja bi u razdoblju do 2030. Trebalo da iznosi između 5% i 30%.
  • Planiranim ulaganjima u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na poljoprivrednim gazdinstvima kapacitet EU za proizvodnju energije povećaće se za 1,556 MW.

Socijalno osetljiviji ZPP: Mladi na prvom mestu

Ruralna područja u EU suočavaju se s raznim izazovima, koji su istaknuti u dugoročnoj viziji za ruralna područja EU-a, a uključuju depopulaciju, pristup osnovnim uslugama ili njihovo poboljšanje, mogućnosti zapošljavanja i bolju povezanost. U okviru ZPP-a ulagaće se u socijalnu i privrednu bazu ruralnih područja EU.

  • Posebna podrška mladim poljoprivrednicima zauzima važno mesto u svim odobrenim planovima, a države članice premašile su minimalni zahtev od 3% direktnih plaćanja za generacijsku obnovu. Javnim sredstvima u ukupnom iznosu od 8,5 milijardi evra mladim poljoprivrednicima pomoći će se da pokrenu poslovanje, ulažu u njega i održavaju ga u prvim godinama rada. Očekuje se da će u razdoblju od 2023. do 2027. ukupno 377.000 novih mladih poljoprivrednika početi obavljati poljoprivrednu delatnost u punom kapacitetu. Neke države članice planiraju da ulože dodatne napore za podsticanje smene generacija na poljoprivrednim gazdinstvima, povećanje rodne ravnopravnosti u ruralnim područjima i jačanje položaja žena u poljoprivredi.
  • Podstiče se i lokalni razvoj, pa će se za strategije lokalnog razvoja pod vođstvom zajednice (takozvani pristup LEADER) izdvojiti 7,7 % sredstava Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u ukupnom iznosu od pet milijardi evra. Kad se te strategije počnu primenjivati, trebale bi obuhvatiti 65 % evropskog ruralnog stanovništva.
  • Plaćanja u okviru ZPP prvi će put biti povezana s poštovanjem određenih socijalnih i radnih standarda EU, a korisnici će se podsticati na poboljšanje radnih uslova na poljoprivrednim gazdinstvima.
  • Planovima će se podsticati ulaganja koja će omogućiti da život i rad u ruralnim područjima postanu privlačniji, a cilj je otvoriti najmanje 400.000 novih radnih mesta. Osiguraće se podrška za ulaganja u digitalne tehnologije i usluge kako bi se postigla optimalna efikasnost resursa.
  • Više od 6 miliona ljudi biće direktno uključeno u savetovanje, osposobljavanje i razmenu znanja finansirane u okviru ZPP-a ili će učestvovati u inovacijskim projektima u okviru Evropskog partnerstva za inovacije koji će biti posebno usmereni na ekološku i klimatsku efikasnost ili socijalne i ruralne aspekte.

S. Kuprešanin