banner-image

Otporne sorte najbolja mera borbe protiv bakteriozne plamenjače jabuke

Bakteriozna plamenjača jabuke, koju prouzrokuje fitopatogena bakterija Erwinia amylovora, je najznačajnija i ekonomski najštetnija bakterioza jabuke.

Umanjuje ne samo tekući godišnji prinos i kvalitet plodova, već nepovoljno utiče i na proizvodnju u narednim godinama, sušeći rodne grančice i grane, dovodeći često napadnuta stabla do potpunog sušenja.

Jabuka je najosetljivija u fazi cvetanja prema bakteriji E. amylovora, ako vremenski uslovi pogoduju razvoju ove bakterije, može doći do masovne infekcije cvetova. Nakon vremenskih nepogoda praćenim olujnim vetrom i gradom mogu nastati povrede i rane kroz koje prodire E. amylovora.

Veliki značaj ove bolesti uslovljen je i korišćenjem osetljivih sorti i podloga u savremenoj proizvodnji jabuke.

Usled nekroze i izumiranja tkiva grana i grančica dolazi do promena ispoljenih u vidu paleži, odnosno stiče se utisak da je stablo jabuke kao vatrom spaljeno. Zbog tako karakterističnog simptoma obolelih biljaka potiče i naziv bolesti – bakteriozna plamenjača („fire blight“).

Najznačajniji tipičan simptom je pojava povijenih mladara u vidu ,,pastirskog štapa” na vrhovima. Kod jačih infekcija dolazi do pojava rak rana na skeletnim granama i na deblu, bakterija može dovesti do potpunog propadanja mladih zasada jabuke.

Jedna od najznačajnijih preventivnih mera je upotreba zdravog sertifikovanog sadnog materijala prilikom podizanja višegodišnjih zasada jabuke. Prilikom izbora parcela za zasnivanje zasada treba izbegavati zemljišta lošeg mehaničkog sastava i slabo ocedna zemljišta. Ukoliko je zemljište zabareno obavezno je postavljanje sistema za odvodnjavanje (drenažu parcele).

Voćnjake ne podizati u pravcu duvanja dominirajućih vetrova, jer se bakterija tada lakše širi usled povreda nastalih posle jakih udara vetra.

Ukoliko se u blizini nalaze biljke spontane flore – divlja kruška i glog poželjno ih je ukloniti jer mogu biti izvor infekcije.

Pre đubrenja zasada obavezno uraditi analizu zemljišta na osnovne parametre plodnosti, đubriva primeniti po preporuci stručnjaka. Azotna đubriva se moraju primenjivati u redukovanim količinama da bi se izbegla preterana bujnost zasada i intenzivan porast mladara, samim tim i osetljivost biljaka. Fosforna i kalijumova đubriva optimalno primenjena imaju pozitivan uticaj na otpornost biljaka prema bakteriji E. amylovora.

Gajenje otpornih sorti jabuke je značajna mera u suzbijanju bakteriozne plamenjače, međutim sve vodeće sorte i podloge jabuke su osetljive prema ovom patogenu.

Veoma osetljive sorte jabuke su: ajdared, jonagold, jonatan, gala, gloster, pink lejdi, breborn, fudži i podloge M 9 i M 26. Umereno otporne sorte jabuke su: zlatni delišes, greni smit i podloga MM 106.

U otporne sorte jabuke spadaju: crveni delišes, prima, i podloga M 7.

Ako se u zasadu primenjuje navodnjavanje voćaka koristiti sistem kap po kap da bi se izbeglo vlaženje lista i celih biljaka. Nikako ne treba koristiti sisteme za navodnjavanje orošavanjem, kako se ne bi povećavala relativna vlažnost vazduha i vlaženje biljaka, a samim tim i do stvaranja povoljnih uslova za infekciju biljaka.

Izbegavati kasnu obradu zemljišta koja podstiče razvoj novih zeljastih mladara koji su osetljivi prema bakterioznoj plamenjači.

Primena mehaničkih mera zaštite u suzbijanju E. amylovora ima veliki značaj. Mehaničkim merama suzbijanja se uklanjaju već inficirani organi voćaka da bi se koliko je to moguće zalečile i zaraza zaustavila, da bi se sprečilo širenje na susedna zdrava stabla i ostvarivanje novih infekcija. Ove mere se obavljaju tokom zimskih i letnjih meseci, a zasnivaju se na mehaničkom uklanjanju obolelih biljnih delova – mladara, tanjih i debljih grana, odstranjivanju rak-rana sa obolelih ramenih grana, kao i krčenje jače obolelih stabala.

Tanje grane treba rezati na 30 cm ispod prelaza zdravog u obolelo tkivo, a deblje grane treba uklanjati na 50 cm ispod zaraženog tkiva. Obolele, orezane biljne delove treba izneti iz voćnjaka i obavezno spaliti.

Kod obavljanja zimske i letnjeje rezidbe obavezno primeniti mere dezinfekcije pribora za rad, makaza i testera, kojima se odstranjuju oboleli biljni delovi. Za dezinfekciju pribora za rad najčešće se koristi 70 % etil alkohol ili 10 % natrijum hipohlorit. Nakon obavljenih mehaničkih mera povređena mesta treba dezinfikovati 70 % etil alkoholom, a veće preseke nastale orezivanjem premazati kalemarskim voskom da bi se sprečio dalji prodor patogena i pospešilo zarastanje.

Rak-rane treba odstraniti ljuštenjem obolelog tkiva, zahvatajući pritom zdravo tkivo. Tako povređena mesta takođe treba dezinfikovati 70 % etil alkoholom ili 10 % natrijum hipohloritom i premazati voskom.

Kod jačeg napada preporučuje se krčenje potpuno uništenih stabala i njihovo spaljivanje van zasada nakon vađenja.

Za hemijsku zaštitu od bakteriozne plamenjače proizvođači u našoj zemlji na raspolaganju imaju jedinjenja bakra – Cu iz bakar hidroksida. Međutim, usled moguće fitotoksičnosti jona bakra na niskim temperaturama primena je ograničena tokom faze mirovanja ili do određene fenofaze razvoja biljaka.

Primena bakarnih jedinjenja usmerena je na zimsko tretiranje ili početak vegetacione sezone, pošto kasnije mogu delovati fitotoksično u standardnim koncentracijama. Stoga se bakarna jedinjenja tokom cvetanja primenjuju višekratno primenom niže koncentracije. Zbog ograničenog sistemičnog i kurativnog delovanja najbolje ih je koristiti preventivno, dva do tri puta u toku cvetanja, u saglasnosti sa prognozom pojave bakteriozne plamenjače.

Preparati Funguran-OH i Patrol (a.m. bakar-hidroksid) registrovani su za primenu u zasadima jabuke u koncentraciji 0,05-0,06% u toku rasta i cvetanja, u zavisnosti od infekcionog potencijala patogena i uslova za zaražavanje, u intervalima od 10 dana.

U našoj zemlji, kao pobuđivači otpornosti i na bazi aktivne materije fosetil-aluminijum, za primenu u zasadima jabuke, registrovani su preparati: Aliette flash, Fortuna, Fosco i Legat, preventivno u fazi intenzivnog porasta i cvetanja. U novije vreme u nas u zaštiti jabuke od sekundarnih zaraza od bakteriozne plamenjače registrovan je preparat Regalis plus – regulator rasta na bazi aktivne materije proheksadion-kalcijum.

dr Milan Šević
PSSS Beograd