banner-image

Evo kojih 30 parova biljaka ne treba da rastu zajedno

Kako se proleće približava, strastveni baštovani kreću da seju rasad u zatvorenom prostoru i smišljaju najbolji raspored za svoju baštu. Ova faza planiranja nije tako laka, kažu stručnjaci i napominu da se moraju uzeti u obzir potrebe svake biljke tokom rasta, kao što su količina sunčeve svetlosti, vrsta zemljišta na kojoj najbolje rastu i koliko vode im je potrebno da prežive. Bićete razočarani kada jedan ili više vaših useva ne rastu kako treba zbog toga što im komšija zasenči lišće ili krade sve hranljive materije i vodu ispod njih…

Biljke koje dobro rastu zajedno, ili čak pomažu jedna drugoj da napreduju, nazivaju se biljke pratioci. Biljke pratioci obično odbijaju štetočine koje žele da grickaju svog komšiju. One takođe mogu promeniti hemiju tla kako bi pomogli jedni drugima da rastu, ili pak nude zaštitu od jakog sunčevog svetla i oštrih vetrova. Pronalaženje saputnika za vaše omiljene biljke voća i povrća nije teško. Ali zaista treba da se vodi računa o tome da se slučajno ne upare dve vrste koje sprečavaju rast jedne druge, naglašava se u stručnim člancima. Donosimo primer nekoliko parova biljaka koji će učiniti više štete nego koristi kada dele baštenski prostor.

1. Paradajz i prokelj

Paradajz (Solanum licopersicum) i prokelj (Brassica oleracea var. gemmifera) ne treba saditi zajedno jer su oboje „teški za ishranu“. Paradajz, koji je član porodice Solanaceae ili velebilje, zahteva puno vitamina i hranljivih materija iz bogatog i plodnog zemljišta. Prokelj, iz roda Brassica, traži isto. Pored toga, oboje su pogođeni lisnim ušima i buvama, što će izazvati razne probleme kada štetočine nađu put u vašoj bašti.

2. Luk i pasulj

Luk (Allium cepa) je obično dobrodošla biljka za pratnju u bašti koja pomaže odvraćanju štetočina od grickanja paradajza, zelene salate, spanaća i jagoda koje tamo rastu. Međutim, ovo nije tačno za sve baštenske biljke. Pasulj (Phaseolus vulgaris) i luk nikada ne treba gajiti zajedno jer ćete rizikovati izbijanje crva kukuruza. Iako se crvi kukuruza obično hrane sadnicama kukuruza i soje, poznato je da nanose štetu i mladim biljkama luka i pasulja, što može ozbiljno uticati na vaš prinos u vreme žetve.

3. Krastavac i krompir

Slično paradajzu i prokelju, krompir (Solanum tuberosum) i krastavce (Cucumis sativus) treba držati podalje jedan od drugog zbog njihove ekstremne potrebe za hranljivim materijama. Kada se posade zajedno, krompir i krastavci će se takmičiti za skoro sve, uključujući sunčevu svetlost, prostor, vodu, oprašivanje i sve potrebne hranljive materije iz zemlje.

4. Krompir i spanać

Krompir je takođe jedna od retkih biljaka koju ne bi trebalo da gajite pored spanaća (Spinacia oleracea). Spanać dobro uspeva sa većinom povrća kao što je pasulj, brokoli, celer, grašak i jagode, ali krompir obično predstavlja problem zbog agresivne navike rasta. Spanać je i slab konkurent i „težak za hranjenje“, što znači da će njihovo sađenje pored bilo koje druge zahtevne biljke kada je ishrana u pitanju obično rezultirati neuspehom za spanać.

5. Nana i jagoda

Nana (Mentha × piperita) je biljka jakog mirisa koja će odbiti nekoliko štetočina. U bašti bi se to smatralo dobrom stvari, ali biljke mente takođe imaju neuporedivo agresivan rast. Brzo će osvojiti slabije biljke poput jagode (Fragaria × ananassa). Uzgajanje mente u zakopanom kontejneru može smanjiti njeno širenje i pomoći u sprečavanju oštećenja drugih biljaka. Redovno teško orezivanje pored zadržavanja neophodno je da bi se osiguralo da se drži pod kontrolom.

6. Ruzmarin i krastavac

Biljke krastavca zahtevaju puno vode i sunca. Vole da im je zemlja bogata i stalno vlažna, pa ih je potrebno često zalivati. Krastavce koji se gaje okomito, što preporučuju mnogi stručni baštovani, potrebno je još više zalivati. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa ruzmarinom (Salvia rosmarinus) koji preferira loše i dobro drenirano zemljište. Ruzmarin je tolerantan na sušu pa može neko vreme da ostane bez vode. Ako se ove dve biljke gaje kao susedi, jedna će sigurno uginuti od previše ili premalo vode.

7. Paštrnjak i šargarepa

Paštrnjak (Pastinaca sativa) i šargarepa (Daucus carota var. sativus) su korenasti usevi. Korenasti usevi bi normalno trebalo da imaju dovoljno prostora između sebe tako da se ne takmiče za esencijalne hranljive materije kao što je fosfor ispod zemlje. To što su korenasti usevi nije jedino što ove dve biljke dele. Obe su članovi porodice Apiaceae, što znači da su pogođene mnogim istim štetočinama i bolestima. Ovo uključuje muvu korena šargarepe koja je poznata po tome što šargarepu, paštrnjak i celer čini nejestivim.

8. Paradajz i kukuruz

Paradajz i kukuruz (Zea mais) je još jedan par povrća koji dele iste štetočine. Obe biljke su zahvaćene pamučnim crvom, koji je ponekad poznat kao voćni crv paradajza ili kukuruzni ušni crv. Sađenje dve vrste jedna pored druge samo poziva ove crve da se hrane za švedskim stolom koji ste im obezbedili. Ipak, ovo nije jedini razlog da paradajz i kukuruz držite podalje jedan od drugog. Takođe će se takmičiti za sunčevu svetlost, vodu i hranljive materije u tlu koji mogu biti štetni za jednu ili obe biljke.

9. Jagode i kupus

I jagode i kupus (Brassica oleracea var. capitata) obično su pogođeni verticilijumskim uvenućem. Verticilijum je uzrokovan gljivicom koja se može proširiti na širok spektar biljaka. Kada bolest uđe u biljke kupusa i jagode, ona je neizlečiva i biljke će morati da se uklone iz bašte i unište. Verticilijum se može držati podalje od vaših useva sadnjom sorti otpornih na bolesti i držanjem biljaka koje su veoma osetljive jedna od druge, kao što su ove dve.

10. Luk i asparagus

Luk je loš za uparivanje sa šparglama zbog njihove nesrećne sposobnosti da privlače crve luka i crve repe. Obe štetočine lako putuju od biljke do biljke, a kada su dve biljke blizu jedna drugoj, to im samo daje više materijala za kvarenje. Šparglama može naštetiti i luk sam po sebi. Poznato je da luk i drugi članovi roda Allium usporavaju rast špargle kada su posađeni preblizu jedni drugima u istom tlu.

11. Celer i šargarepa

Celer (Apium graveolens var. dulce) i šargarepa su članovi porodice Apiaceae. Retko, baštovani ih sade na istom području jer su oboje napadaju iste štetočine. Najgore od njih su šargarepini i žičani crvi. I jedni i drugi mogu dovesti do usporavanja rasta povrća ili ga učiniti nejestivim. Jedan od najboljih načina da sprečite štetočine je da posadite celer i šargarepu u različitim delovima bašte.

12. Paradajz i karfiol

Paradajz i karfiol (Brassica oleracea, Botritis Group) su zdravo povrće koje dobro funkcioniše zajedno u mnogim jelima. Ipak, ako želite da uspešno rastu u bašti, morate ih držati na dobroj udaljenosti jedno od drugog. Brassicas kao što je karfiol će inhibirati rast biljaka paradajza i ostaviti vas sa razočaravajućim prinosom ili bez berbe. Uz to, držite li ih odvojeno, neće morati da se bore oko hranljivih materija u zemljištu poput azota.

13. Bundeva i krompir

Bundeva (Cucurbita makima) i krompir su loši susedi jer je i jednom i drugom potrebno dosta prostora u zemljištu da bi razvili svoje korenje i usisali hranljive materije iz zemlje. Kada dele istu površinu bašte, nije isključeno da će korenje krompira poremetiti koren bundeve. Sve ovo može dovesti do lošeg rasta, zaraze određenim bubama, pa čak i gljivične bolesti.

14.Salata i karfiol 

Iako biljke mogu izgledati slično, zelenu salatu (Lactuca sativa) i karfiol ne treba saditi zajedno. Karfiol, zajedno sa nekim drugim biljkama iz roda Brassica, sprečava rast salate. U nekim slučajevima čak i pre nego što biljke počnu da rastu, sekreti korena karfiola mogu sprečiti klijanje semena zelene salate. Ako zelena salata nekako raste pored biljke karfiola, obe će se boriti za esencijalne hranljive materije u zemljištu i izazvati problematičan rast. Uzgajanje ovih biljaka kao suseda je gubitak.

15.Grašak i gladiole

Ako pokušavate da ulepšate baštu i hteli biste cveće u blizini pasulja, precrtajte gladiole (Gladiolus spp.) sa liste mogućih kandidata. Iako su izuzetno lepi cvetovi, oni zapravo inhibiraju rast pasulja. Ni to nije samo jednosmerna ulica, kada su posađene preblizu pasulja, gladiole će takođe pokazivati usporen rast. Ako nameravate da uzgajate cveće u bašti, ili obrnuto, probajte nasturcijum i ruzmarin.

Vodite računa, na spisku biljaka koje nisu prijatelji su i: rotkvica i agastače (Agastache foeniculum); rotkvice i isop (Hyssopus officinalis); nana i peršun; francuski neven i pasulj; keleraba i komorač; vlasac i grašak; polski pasulj i cvekla; leptir trava i impatiens: krompir i suncokret; kopar i šargarepa; kelj i bosiljak; mirođija i paradajz; komorač i patlidžan; čempres i spiraea (Spiraea spp.), te mirođija i šargarepa .

S. K.