banner-image

Poljoprivreda budućnosti je uveliko tu – EU prati proizvodnju krompira iz svemira

EU je drugi najveći proizvođač krompira na globalnom nivou sa proizvodnjom od preko 53 miliona tona  godišnje. Pored toga, EU je na prvom mestu kada je reč o količini konzumiranog krompira po glavi stanovnika. Za godinu dana svaki Evropljanin u proseku potroši skoro 90 kilograma krompira. Takve navike u ishrani pozitivno doprinose veličini tržišta ove namirnice. Ono je procenjeno na oko 12 milijardi evra, a uzgoj krompira čini 3,1 odsto ukupne vrednosti poljoprivredne proizvodnje EU.

Danas se industrija krompira suočava sa različitim izazovima koji farmere stavljaju na iskušenje. Prvo i najvažnije, klimatske promene utiču na vremenske prilike što zauzvrat dovodi do značajnih gubitaka useva i na kraju ugrožava dugoročnu održivost industrije krompira. Štaviše, farmeri moraju zaštititi svoje useve od razornih bolesti, koje postaju sve veći izazov sa smanjenjem upotrebe hemijskih proizvoda u poljoprivredi. Konačno, s obzirom na to da je krompir osnovna i pristupačna hrana, očekuje se da će potražnja rasti u narednim decenijama. Sada više nego ikad poljoprivreda treba da postane pametna i digitalna kako bi se obezbedio svet bezbedan hrane.

Koji su izazovi sa kojima se suočava industrija krompira?

Izveštaj IPCC-a iz 2021. godine navodi da će se negativni efekti klimatskih promena intenzivirati u 21. veku, utičući na prirodu, ekosisteme i ljudske aktivnosti. Efekti klimatskih promena su već vidljivi, sa sve češćim toplotnim talasima, rekordnim temperaturama i sušama, kao što je na primer u Evropi tokom prošlog leta. Ove pojave ugrožavaju evropske poljoprivredne aktivnosti, a posebno uzgoj krompira. Krompir je osetljiv na nagle promene temperature i na njega snažno utiču i nedostatak i višak vode. Značajan uticaj imaju i manifestacije klimatskih promena, kao što su porast temperature, koje izazivaju pojačano isparavanje i iscrpljuju tlo vodom, ali i smenjivanje intenzivnijih vlažnih perioda i suša. Ovo čak uzrokuje problem „drugog rasta“ gde se rast krompira usporava, a zatim pojačava, što dovodi do toga da sekundarni gomolji rastu unutar glavnog, uzrokujući da krompir bude manji. Ali klimatske promene nisu jedini izazov za industriju krompira. Bolesti, posebno krompirova gljivica koja se pojavljuje po toplom vlažnom vremenu, mogu uništiti usev u roku od nekoliko dana od infekcije.

Sateliti Copernicus pružaju informacije za zaštitu uzgoja krompira

Kao kamen temeljac napora EU da nadgleda Zemlju, satelit Kopernikus je ključan u prelasku na „pametniju“ poljoprivredu. Poljoprivredno-prehrambena industrija može da se osloni na podršku Kopernikusa kada je u pitanju rešavanje ovih izazova. Sateliti Copernicus Sentinel-1 i Sentinel-2 prikupljaju slika visoke rezolucije (vegetacija, zemljište, vodeni pokrivač, unutrašnji plovni putevi, itd.) i tako pomažu u ublažavanju mnogih izazova sa kojima se suočava industrija, kao što je praćenje bolesti i zdravlje zemljišta.

U poređenju sa tradicionalnim tehnikama praćenja useva, koje zahtevaju vreme i resurse, podaci koje obezbeđuju sateliti Sentinel daju poljoprivrednicima pravovremen i ažuran pregled fizičkih i geografskih parametara njihovih polja i useva, što im pomaže da se informišu. Zahvaljujući Sentinel podacima koje je obezbedio Kopernikus i koji su dostupni na potpunoj, besplatnoj i otvorenoj osnovi, farmeri su u mogućnosti da donose odluke na osnovu boljeg informisanja koje će poboljšati efikasnost njihovih praksi i povećati njihove prinose.

VITO Remote Sensing

Na primer, VITO Remote Sensing nudi ekspertizu, podatke i usluge za posmatranje Zemlje, kao i rešenja za obradu slika po meri za širok spektar primena, uključujući poljoprivredu, infrastrukturu, vegetaciju, vodu i obalu, klimu, bezbednost…

Jedna od mnogih usluga za praćenje poljoprivrede koje pruža VITO Remote Sensing je VatchITgrov (VIG). VIG je geo-informaciona platforma koja je prvobitno razvijena za belgijski sektor krompira sa ciljem procene i povećanja prinosa krompira na održiv način. Cilj platforme je da prikupi satelitske podatke koji će se kombinovati sa eksternim modelima kako bi poljoprivrednicima pružili informacije o stanju useva (tj. faza rasta, zdravstveno stanje, predviđanje prinosa) pod uticajem vrsta/sorta useva i agroekoloških uslova kao što su tip zemljišta, hranljive materije i lokalno vreme.