banner-image

Gde su bili najveći protesti poljoprivrednika u svetu i šta su iznedrili

Jedan od najvećih protesta farmera u novijoj istoriji je tekući protest farmera u Indiji, koji je počeo 2020. godine i u izvesnoj meri traje i danas. Poljoprivrednici iz država Pendžab, Harijana i drugih regiona protestuju protiv tri nova poljoprivredna zakona koje je usvojila indijska vlada.

Protesti su privukli međunarodnu pažnju i postali jedan od najvećih i najdugovječnijih protesta poljoprivrednika na svetu, a rešavanje zahteva je još u toku. Iako je bilo više rundi pregovora između vlade i sindikata poljoprivrednika, konačna odluka još nije postignuta. Zahtevi uključuju ukidanje spornih zakona, pravne garancije za minimalne cene podrške i drugo.

Još jedan značajan protest farmera održan je u Francuskoj 2015. godine, poznat kao pokret „Bonnet Rouge”. Ovaj protest je nastao zbog zabrinutosti zbog novih ekoloških propisa i poreza nametnutih poljoprivrednicima. Desetine hiljada farmera i njihovih pristalica učestvovalo je u demonstracijama širom zemlje, blokirajući puteve i izazivajući poremećaje kako bi istakli svoje nezadovoljstvo.

Brazil je 2013. bio svedok masovnog protesta farmera poznatih kao „Ruralni ustanak“. Poljoprivrednici su protestovali protiv različitih pitanja, uključujući predlog zakona koji bi mogao da utiče na njihovu zemlju, promene u propisima o radu i zabrinutost zbog sve većeg nasilja u ruralnim oblastima. Protesti su uključivali blokade autoputeva i glavnih puteva, kao i demonstracije u nekoliko gradova.

Poslednjih godina bilo je značajnih protesta poljoprivrednika i u Briselu i u Holandiji.

U Holandiji, jedan značajan protest farmera dogodio se u oktobru 2019. kada je hiljade farmera izašlo na ulice Haga, sedišta vlade te zemlje. Vozili su svoje traktore u znak protesta protiv novih ekoloških propisa koje je predložila holandska vlada, a za koje su verovali da će imati štetan uticaj na njihov život. Protest je izazvao značajne poremećaje u saobraćaju u gradu i skrenuo pažnju na izazove sa kojima se suočavaju poljoprivrednici u zemlji.

Što se tiče Brisela, farmeri iz raznih evropskih zemalja organizovali su proteste i demonstracije u gradu kako bi izrazili svoje zabrinutosti i zahteve. Ovi protesti se često poklapaju sa sastancima ministara poljoprivrede Evropske unije ili drugim značajnim događajima poljoprivredne politike. Poljoprivrednici su tokom ovih protesta pokrenuli pitanja kao što su poljoprivredne subvencije, trgovinski sporazumi, propisi i uslovi na tržištu. Iako pojedinačni protesti u Briselu možda nisu dostigli obim primera pomenutih ranije, oni su značajna okupljanja na kojima se poljoprivrednici iz različitih zemalja okupljaju kako bi se njihov glas čuje na evropskom nivou.

Protesti poljoprivrednika u Belgiji i Holandiji, posebno u Briselu i Hagu, imaju za cilj da skrenu pažnju na specifične poljoprivredne probleme i pitanja politike. Ishodi i rešenje ovih protesta varirali su u zavisnosti od konkretnih zahteva i odgovora vlada. Uglavnom, doveli su do pojačanog dijaloga između farmera i kreatora politike, potencijalnog prilagođavanja politike ili daljih pregovora.

S. K.