Srpski poljoprivrednici: „Samo želimo isto kao i u Mađarskoj, Hrvatskoj i Bosni“
Poljoprivrednici iz Srbije ponovo su se našli na ulicama nezadovoljni zbog odnosa vlasti prema njima jer nisu ispunjena obećanja koja su im data. Pojedini među njima naglasili su da žele uslove kao njihove kolege iz zemalja regiona, kao što su Hrvatska i Bosna i Hercegovina (BiH), međutim, sagovornici Danasa tvrde da ni situacija u ovim zemljama nije znatno drugačija.
Nezadovoljni poljoprivrednici iz Banata i Požarevca juče su održali protest u Bavaništu. Oni nisu blokirali saobraćaj, već su mirno izrazili nezadovoljstvo, a kako su dodali, ovo je samo protest upozorenja zbog neispunjenih zahteva.
Predsednik Udruženja „Složni pidikanci“ Jovan Jovanov, koji je jedan od organizatora ovog protesta, rekao je za N1 da su zahtevi poljoprivrednika upućeni nadležnima još u maju, ali da još uvek nisu ispunjeni.
„Zahtevi su uređenje tržišta žitaricama, regresirana nafta bez akciza na pumpama, subvencije za 2024. godinu, kao i vodoprivreda koja je trebalo da bude regulisana ove godine“, rekao je on.
On je, takođe, naglasio da zemlje iz regiona već imaju zakone koji ovo regulišu.
„Ne tražimo ništa novo i ne izmišljamo zahteve koji nisu realni. Sve zemlje u regionu imaju nove zakone u vezi sa regulisanjem tržišta, i samo želimo isto kao i u Mađarskoj Hrvatskoj, Bosni… Svi imaju zakone koji štite svoje proizvođače. Želimo da budemo ravnopravni sa njima, da možemo da konkurišemo sa našom robom koju proizvedemo“, naveo je Jovanov.
Naš list je ovim povodom kontaktirao Jovanova, međutim do objavljivanja ovog teksta nismo od njega dobili odgovor ni pojašnjenje ove izjave.
„Hrvatska jeste pokušavala da reguliše situaciju u poljoprivredi različitim propisima, koji su kratkoročni i to onoliko koliko im to dozvoljava Evropska unija, ali to je isto što smo radili i mi“, navodi on.
Prostran objašnjava da su proizvođači u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, u jako nezavidnom položaju i to iz više razloga.
„Pre svega jer su imali klimatski tešku godinu, a onda i zbog toga što su i ranije imali probleme sa velikim uvozom hrane u Hrvatsku, pa su zbog tog uvoza stalno bili u fazi negodovanja. Ali oni su, ipak, u povoljnijoj situaciji od ostalih zemalja regiona, jer je Hrvatska članica EU. Zbog toga oni imaju kompenzaciju, jer EU ima takozvane crne fondove kada su poljoprivrednici u velikim problemima“, kaže naš sagovornik.
„Argrarni fond EU, odnosno učešće sredstava za poljoprivredu ukupnog budžeta EU je 36 odsto, a kod nas je to do ove godine bilo 5 ili 6 odsto, a sada je navodno povećano na 7 odsto“, obrazlaže on.
Ono što je zajedničko za poljoprivrednike i u Srbiji i u Hrvatskoj i u BiH, kako dodaje, je neverovatan pad cena primarnih poljoprivrednih proizvoda.
„To ih dovodi u situaciju ili da bnakrotiraju ili da maksimalno redukuju ulaganja i svedu ih na minimum, što znači i manju proizvodnju“, zaključuje Prostran.