Zbog administrativnih problema stoka danima ne može preko granice
Uvoz stoke, ali i izvoz agrara na granici čekali odobrenje, ministar poljoprivrede Srbije dve nedelje čekao potpis za uvoz i izvoz
Govedarstvo čini značajnu granu stočarstva i nivo njegove razvijenosti predstavlja osnovni parametar razvijenosti ukupne poljoprivredne proizvodnje svake zemlje u svetu. Godišnja potrošnja goveđeg mesa izražena po stanovniku u svetu iznosi oko 10 kilograma. Regionalno posmatrano najveća potrošnja je u Severnoj Americi, gde ona iznosi 30 kilograma po jednom stanovniku. U Srbiji to je tek nešto više od tri kilograma. U Evropi najviše junadi se tovi u Francuskoj. Najpovoljnija područja za razvoj ove grane su prvenstveno livade i pašnjaci. Novi ministar agrara u Srbiji posle stupanja na dužnost skoro dve nedelje nije imao pravo na potpis, pa je stoka uvoznika desetak dana čekala. Najviše kamiona za izvoz agarnih proizvoda iz Srbije nije mogao bez potpisa nadležnih da izađe iz Srbije, zbog administravnog kašnjenja da nadležni ministar dobije pravo na potpis. Učinjeni su ogromni novi troškovi u stajanju kamiona i ishrane stoke, zatim novog vađenja krvi da bi stoka mogla da pređe granice… Za neodgovrno obavljanje posla, nema odgovornih!
PIŠE: Branislav GULAN
Nakon imenovanja poslednje vlade Srbije, početkom maja 2024. godine, zbog nepostojanja nadležne ličnosti da potpisuje uvoz i izvoz prehrambenj proizvoda iz Srbije, od preuzimanja funkcije od strane novog ministra poljoprivrede, pa do 15. maja 2024.godine, Srbija je bila blokirana, kada je bio u pitanju uvoz i izvoz agrara. Jer, niko od zaposlenih u ministarstvu agrara, a ima ih više od 1.200, nije imao mogućnost ni pravo da potpisuje dokumentaciju za uvoz i izvoz! Tek tada je adminstracija sredila da za obavljanje tih poslova dobije potpis novi ministar, dr Aleksandar Martinović, posao krenuo od 15. maja 2024. godine, posle 12 sati. Kolika je šteta nastala na kvarljivim proizvodima koji su bili u kamionima i čekali na granici nekoliko dana za izovz niko u javnosti nezna! Ali, su na izvoz čekale jagode, jabuke, borovnice, trešnje, prve kajsije i mnogi drugi prehrambeni kvarljivi i drugi proizvodi. I na uvoz je čekalo na hiljade prasića, svinja i druge žive stoke iz Nemačke. Jer, nije bilo nikog ovde u Srbiji da odbori taj uvoz. S, sve je bilo spremno, prasićima je bila izvađena krv i obavljene druge neophodne formalnosti. Ali, greškom administracije u Vladi Srbije, nisu mogli da dođu u zemlju Srbiju i odu u karantin. Razlog je što niko skoro desetak dana nije mogao u Srbiji to da potpiše dozvolu za uvoz. Tako na hiljade prasića spremnih za uvoz iz Nemačke u Srbiju, nisu mogli da se dopreme do karantina u Vojvodini. Dakle, od preuzimanja dužnosti novog minstra agrara, pa sve do 15. maja 2024. godine, u podne, Srbija je bila u blokadi, što se tiče izvoza uvoza poljoprivrednh proizvoda! Jer, nije bilo nadležnih ko bi mogao da to potpiše kako bi se normalno obavljao posao. Stajali su kamioni na granicama za izvoz, a nisu mogli da uđu u Srbiju ni oni sa uvoznom živom stokom i drugim prehrambenim artiklima. Jer, administracija nije sredila da nadležni, novi ministar dr Aleksandar Martinović, da može odmah da koristi svoja nova ovlašćenja. Zbog nečije neodogovornosti prve dve nedelje u maju bio je blokiran u uvoz i izvoz agrarnih proizvoda u Srbiju i plasman iz nje! Krenuo je 15. maja 2024. godine od 12. časova!
Šansa u govedarstvu, manipulacije i laži
Prema podacima RZS, u Srbiji sad ima 4.720 sela, a čak u 600 njih nema nijedne krave. Sad je 1.200 sela u nestajanju, prema podacima RZS, do 2050. godine nestaće ih ukupno 3.000! A, kada nestanu sva sela neće više biti ni Srbije, na ovim prostorima živeće neki drugi ljudi. Jer sad u Srbiji godšnje umre 123.000, a rodi su manje od 60.000 ljudi. Srbiji godišnje samo za sahrane treba prostor veličine dva fudbalska igrališta! Ali, iako se drastično smanjio broj stanovnika, kao i broj sela, pa čim nema sela nema ko ko da hrani stoku, (jer je za jednu deceniju broj stanovnika manji za 500.000), a sve manje je goveda, mleka, mesa, hleba…
Istovremeno političari zemlje Srbije obećavaju ogroman izvoz mesa i drugih potrepština svojim novim – starim partnerima, pre svega, u Kini. Zanimljivo je da lideri Srbije obećavaju za izvoz i ono što nemaju ni za sopstvene potrebe. I to nije prvi put. Setimo se ne tako davnog vremena kad je nekadašnji predsednik Srbije Tomislav Nikolić, partnerima iz Kine obećao godišnji izvoz od 510.000 tona junećeg mesa! A, Srbija je tada godišnje proizvodila samo 83.000 tona ovog mesa. Taj obećani izvoz nikad se nije dogodio. Jer, mi mesa nismo imali, a reeksport je dozvoljen samo dok vas neuhvate! I nedavno kada je u maju 2024. godine u Srbiji boravila delegacija iz Kine ponovo je obećana za izvoz velika količina junetine koju Srbija sad praktično ni nema! Jer, u njoj su prazna sela, prazne su i staje, nema ni goveda, niti ima ko da hrani stoku. Jer, za jednu deceniju će nestati 1.200, a do 2050. godini čak 3.000 sela u Srbiji. Dokaz je da se sad proizvodi 200.000 tona manje ovog i svih rugih mesa nego pre četiri decenije. Manje i junećeg. Jer, sad se prema podacima RZS proizvodi se samo 78.000 tona. Odakle, nam onda mesa za izvoz?! Kada je reeksport zabranjen!
Šansa u govedarstvu postoji i o tome se u Srbiji priča kao o mogućnostima! I sve što se više priča, pravih goveda je sve manje! A, govedarstvo može biti mlečno, mlečno – mesno i mesno govedarstvo. Priča se da Srbija izlazi u svet sa ponudom junetine iz prirode. Kažu da trenutno u tovu ih ima oko 25.000 junadi! Ali ko tome da veruje? Jer, to je samo informacija za političare, da bi mislili kako su spasili posrnulo stočarstvo.
Tako su radili sa netačnim podacima i pisali strategiju čiji je kraj 31. jula 2024. godine. Oni su tada lažnim i netačnim podaciam obmanuli političare i narod, da će se agrar razvijati po stopi od 9,1 odnosno u lošijim godinama po 6,1 odsto. Sad se vidi da je to bila strategija pada, a ne rasta! Da bi uradili dokument za koji treba da odgovaraju pred narodom, sebe su častili sa 8,2 miliona dolara. Dokaz nastavka manipulacija je da imamo puno goveda! Činjenica je da stočar Svetozar Murgaški – Cveta sa Čeneja kod Novog Sada jedva je prodao osam bikova težine po 500 kilogama. Dao ih je ispod cene, tri evra po jednom kilogramu. Tovio je gubitke. Sad u stadu ima oko 400 ovaca.
Politika uništila stočarstvo!
A, zahvaljujući lošoj agroekonomskoj politici u Srbiji poslednjih godina je uništeno stočarstvo. Sad se ono mora obnavljati, a to se ne može uraditi preko noći. Jer, uništava se već sedam decenijama. U svetu je to drugačije, nema ovakvih problema i služe nam za ugled. Zato su prodavci iz Nemačke, početkom jama 2024. godine, hteli da prekinu sve trgovačke i druge odnose sa Srbijom početkom maja 2024. godine. Razlog je nemogućnsoti izvoza živih svinja iz Ndemačke u Srbiju. Jer, svinje su bile pripremljene, čak im je i krv bila izvađena, to je potrebno za izvoiz. Ali, zbog greške administracije u Srbiji, one nisu mogle u kamionima da krenu ka Srbiji.
,,Kada je reč o govedima njihov broju svetu sad iznosi oko 1,5 milijardi grla u proizvodnom ciklusu. Najveći odgajivač goveda je Indija, sa 200 miliona grla, koja daju 13 odsto ukupnog svetskog broja govecda. Ona je specifična zemlja gde se zbog verskog faktora goveda uzgajaju i radi proizvodnje mesa i mleka, ali ne za svoje već, pre svega, inostrano tržište. Proizvodnja goveđeg mesa u svetu iznosti 68 miliona tona godišnje, što iskazano po stanovniku iznosi nešto ispod 10 kilograma po stnovniku. U strukturi svetske proizvodnje goveđe meso zauzima treće mesto (iza svinjskog i pilećeg) i učestvuje sa 22 odsto. Regionalno posmatrano najveći proizvođač je Amerika koja daje skoro polovinu svetske proizvodnje. Na trećem mestu nalazi se Evropa iza Amerike i Azije, sa učešćem od 16 odsto. Vodeći svetski proizvođač goveđeg mesa su SAD sa proizvodnjom od 12 miliona tona, što čini skoro 20 odsto ukupne svetske proizvodnje. Prosečno u SAD se godišne kolje oko 35 miliona grla goveda. Postoji više od 60 klaničnih industrija. Od toga četiri kompanije kontrolišu više od 80 odsto zaklanih grla goveda u SAD“, navodi analitičar prof. dr Branislav Vlahović, profesor novosadskog Poljoprivrednog fakulteta.