Izgradnja sopstvenih hladnjača spas za malinare
Na inicijativu Udruženja proizvođača jagodičastog voća Vilamet, u Ministarstvu poljoprivrede održan je sastanak između ministra Aleksandra Martinovića i predstavnika udruženja. Glavna tema bila je podrška koju ministarstvo pruža proizvođačima maline.
Dogovoreno je da se uskoro organizuje sastanak Radne grupe za unapređenje proizvodnje i tržišta jagodičastog voća, kojom predsedava ministar Martinović. On je najavio i da će ministarstvo apelovati na hladnjačare da otkupna cena maline bude povećana na 300 dinara po kilogramu.
Međutim, kako za Biznis.rs kaže profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović, problem između proizvođača malina i hladnjačara u Srbiji traje već više od tri decenije, a rešenja se i dalje ne naziru.
Ovaj dugogodišnji problem posledica je loše organizacije sektora, ali i nedostatka sistemskih rešenja koja bi omogućila održivo poslovanje obe strane.
“Za razliku od Italije, gde su proizvođači udruženi u kooperative i postali akcionari tih udruženja, kod nas su malinari i hladnjačari potpuno odvojeni. Takav model poslovanja nije dobro regulisan i stvara neprestane sukobe”, objašnjava profesor Keserović.
On predlaže dva potencijalna rešenja. Prvo bi bilo da država stimuliše proizvođače malina kako bi osnovali svoje hladnjače i prerađivačke centre.
Druga opcija bi uključivala dogovor između proizvođača i hladnjačara o podeli prihoda – na primer, 45 odsto od izvozne cene bi pripalo hladnjačarima, a 55 procenata proizvođačima. Uz to, trebalo bi dogovoriti akontnu cenu i deliti dobit nakon realizacije izvoza.
“Ovako, unapred određivati cenu maline bez jasne slike o situaciji na svetskom tržištu, poput proizvodnje u Poljskoj ili Čileu, zaista je neozbiljno”, upozorava Zoran Keserović.
Jedan od ključnih problema jeste određivanje cene maline. Prošle godine je iznosila između 220 i 250 dinara što je, prema mišljenju profesora, nerealno niska vrednost kada se uzmu u obzir svi troškovi proizvodnje.
“Troškovi su drastično porasli – od radne snage, preko rezidbe, mineralnih đubriva, do same berbe. Bez ozbiljne analize svih ovih parametara nemoguće je postići dogovor o realnoj ceni”, smatra naš sagovornik.
Osim toga, Keserović podseća da prinos malina u Srbiji konstantno opada. U poređenju sa 2017. godinom prinos po hektaru danas je znatno manji, što dodatno ugrožava položaj malinara.