Milioni evra iz evropskih fondova nestali kroz lažne prijave poljoprivrednika u Grčkoj
Evropski tužioci pretresli kancelarije grčke agencije za isplate subvencija zbog sumnji na višegodišnje malverzacije – novac EU odlazio za nepostojeće pašnjake, lažne farme i izmišljene poljoprivredne aktivnosti.
Evropska tužilačka kancelarija (EPPO) otkrila je veliku prevaru u Grčkoj u vezi sa korišćenjem sredstava iz Zajedničke poljoprivredne politike EU (CAP). Tokom višegodišnje istrage, identifikovano je najmanje 100 lica koja su, uz pomoć lažne dokumentacije, nezakonito dobijala milionske subvencije namenjene poljoprivrednicima. U pitanju je višegodišnji sistem zloupotreba koji se odvijao uz prećutnu ili direktnu podršku dela državne administracije, piše Politika.
Grčka je u periodu od 2017. do 2022. godine iz evropskih fondova primila oko 15,7 milijardi evra, dok je za period 2023–2027. Evropska komisija odobrila još 13,4 milijarde evra, što ukupno čini preko 29 milijardi evra za deceniju – prvenstveno namenjenih malim i srednjim gazdinstvima, ruralnom razvoju i zelenoj tranziciji.
Ipak, deo tog novca završio je u rukama lažnih poljoprivrednika, najviše na ostrvu Krit. Prema dostupnim podacima, samo u 2020. godini, čak dve trećine subvencija koje su stigle iz EU završile su upravo na tom ostrvu, a značajan deo na osnovu falsifikovanih zahteva za zakup i vlasništvo nad nepostojećim parcelama.
Tužioci navode da su počinioci koristili lažne ugovore, fiktivne izjave i unapred dobijene informacije o inspekcijama, čime su mogli da privremeno „pozajme” stoku ili prijave istu parcelu više puta. Sredstva su dobijana čak i za aktivnosti koje nikada nisu sprovedene – poput proizvodnje organskog maslinovog ulja bez ijednog stabla masline na terenu.
Procenjuje se da je od 2017. godine neosnovano isplaćeno oko 170 miliona evra, od čega 87 miliona samo u 2023. EPPO je do sada podigao optužnice za proneveru 2,9 miliona evra, ali se očekuje da je pravi iznos proneverenih sredstava višestruko veći.
Posebnu odgovornost nosi grčka Agencija za isplate i kontrolu zajedničkih poljoprivrednih fondova (OPEKEPE), za koju se sumnja da je svesno zanemarivala obavezujuće provere, pružala informacije o dostupnim pašnjacima, pa čak i obaveštavala korisnike o dolazećim kontrolama. Zaposleni koji su pokušali da prijave neregularnosti bivali su brzo smenjeni ili su primorani na ostavke.
Zbog niza propusta, Evropska komisija je prošle godine kaznila Grčku sa 283 miliona evra, uz obavezu da u roku od 12 meseci sprovede reforme i uspostavi efikasniji sistem kontrole. Ministarstvo poljoprivrede je nakon toga usvojilo akcioni plan u saradnji sa Evropskom komisijom, dok je OPEKEPE dobio novo rukovodstvo i pojačan evropski nadzor.
Grčki premijer Kirijakos Micotakis priznao je da je agencija bila tehnički i kadrovski nespremna da samostalno obradi i verifikuje podatke, zbog čega je zavisila od trećih strana, što je dodatno otvorilo prostor za zloupotrebe.
Ovaj slučaj još jednom ukazuje na značaj čvrstih kontrolnih mehanizama i transparentnosti u upravljanju evropskim sredstvima, ne samo u Grčkoj već i u drugim članicama Evropske unije.