Živkov: Građani daju milijardu dolara za poljoprivredu bez efekta – problem je u lošoj agrarnoj politici
Nekadašnji ministar poljoprivrede Goran Živkov, govoreći o protestu poljoprivrednika, kaže da je problem u lošoj agrarnoj politici i pita kako je moguće da poreski obveznici, građani, daju milijardu dolara za poljoprivredu koja nema efekta. Nenormalno je, dodaje, da litar mleka u prodavnici košta kao pet litara kod proizvođača. Protest poljoprivrednika koji su nezadovoljni stanjem u poljoprivredi počeo je 11. februara blokadom Ibarske magistrale u Mrčajevcima kod Čačka. U utorak, 24. februara, „radikalizovali su“ proteste i blokade tražeći da se ispune njihovi zahtevi.
Aktuelni problemi tiču se stanja na tržištu mleka. Kako tvrde poljoprivrednici, zbog velikog uvoza mleka niko ne kupuje domaće proizvode, pa tako moraju da mleko bacaju, poklanjaju ili prosipaju.
Živkov ističe da je problem u lošoj agrarnoj politici koju Srbija vodi. Ministar poljoprivrede najavio je sastanke sa Evropskom komisijom o ovom problemu.
„Odgovor, kakav god da bude, neće nama rešiti probleme. Jeste, mi smo zaista povećali uvoz, ali opet krov svih problema zbog kojih se ovo dešava će ostati. Problem nastaje do naše loše agrarne politike. Vrednost naše proizvodnje pre 2013. bila je 2,4 milijarde dolara, sada imate 2,2 milijarde dolara. 12 godina vam to varira… Ništa nismo novo stvorili, zato poljoprivreda pada u bruto nacionalnom dohotku. Ne samo zato što drugi sektoru rastu, već poljoprivreda ne raste. Stočarski uvoz 2012. imali smo 90 miliona dolara suficita, sad imamo 220 miliona dolara deficita. Kad gledamo samo mleko, imali smo izvoz koji je 30 miliona dolara suficita, sada je 30 miliona dolara deficita”, objašnjava on. Istakao je da smo od izvoznika soje postali uvoznici i da postoji mnogo parametara koje treba pratiti u agrarnoj politici.
„Agrarna politika je komplikovana jednačina u kojoj se mi brinemo samo o jednoj stvari – subvencijama. Ne samo zato što to poljoprivrednici traže, nego i zato što Ministarstvo samo na to odgovara… U EU svaki građanin izdvoji jedan evro dnevno za poljoprivredu, a kod nas svaki građanin, uključujući novorođenu bebu, izdvoji pola evra za poljoprivredu. Kod njih je tri, četiri puta veća plata. Oni mogu to sebi da priušte. Mi pravimo velike napore, poreski obveznici, da se poljoprivreda subvencioniše. A onda se postavlja pitanje kako to nema efekta. Nije poenta u subvenciji, već u sistemu. Mi moramo da imamo sistem“, dodao je on, ističući da građani daju milijardu dolara kroz porez, a vrate se samo 2,4 milijarde dolara. „Bolestan organizam lečen pogrešnim lekovima“
Naveo je i primere zemalja koje regulišu svoje agrarne politike.
„Imamo bolestan organizam koji smo lečili pogrešnim lekovima. Moramo da menjamo te lekove. Lekovi u ovom konkretnom slučaju, u Mađarskoj ispred svakog marketa imate mlekomate. Ne samo mlekomate, naći ćete i proizvođače koji u kombijima i kamionima prodaju mleko. Ako je u prodavnici 120, a ispred možete da ga nađete za 90, pa naravno da u prodavnici neće biti više 120. U Crnoj Gori država pomaže proizvođačima, daje im opremu da oni sami proizvode sir i mleko. Dva puta godišnje je obavezna kontrola. Mi ne rešavamo problem“, istakao je.
„Nenormalno je da litar mleka u prodavnici košta kao pet kod proizvođača“
Policija je počela i da piše kazne poljoprivrednicima koji blokiraju puteve u znak protesta, a Živkov ističe da to nije rešenje.
„Nenormalno je da jedan litar mleka u prodavnici košta kao pet litara koje proda proizvođač. U tom lancu mi očigledno imamo problem. Problem se ne rešava tako što poljoprivrednicima pišete prekršajne kazne ili što zovete svojih 100 udruženja da pričate sa njima. Problem se mora rešiti na tom tržištu koje ne radi kako valja“, ističe on.
Istakao je i koji bi mogli da budu kratkoročni efekti pomoći mlekarima koji su više od dve nedelje na ulicama.
„Moramo da napravimo kratkoročne i dugoročne mere. Kratkoročno tim ljudima treba pomoći. Legitimna mera je da se razdvoji socijalna od ekonomske politike tj. preraspodela dohotka da se vidi koji su proizvođači najugroženiji“, ukazao je sagovornik N1.
