banner-image

EU očekuje najmanju proizvodnju šećera u poslednjih 38 godina

Ekstremne vrućine i dugotrajna suša teško su pogodile šećernu repu u Evropi, a posledice bi mogle biti istorijske. Francuski proizvođač Tereos očekuje da će proizvodnja šećera u Evropskoj uniji u sezoni 2026/27. pasti na najniži nivo u poslednjih 38 godina. Prinosi repe kod njegovih proizvođača već su više od 20 odsto manji nego prošle godine, a u pojedinim područjima pad dostiže čak 50 do 60 odsto.

Evropska proizvodnja šećera suočava se sa jednom od najtežih sezona u poslednjih nekoliko decenija.

Francuski Tereos, jedan od najvećih evropskih proizvođača šećera, procenjuje da će ovogodišnja suša i ponovljeni toplotni talasi smanjiti prinose šećerne repe njegovih proizvođača za više od 20 odsto u odnosu na prošlu godinu.

U poređenju sa prosekom prethodnih pet sezona, očekivani prinos je oko 15 odsto manji.

Situacija, međutim, nije ista u svim proizvodnim područjima. U najteže pogođenim regionima prinosi su čak 50 do 60 odsto ispod prošlogodišnjih.

Procene su zasnovane na uzorcima koje su stručne službe kompanije prikupile sredinom avgusta.

Do sredine juna sve je izgledalo dobro

Ovogodišnja proizvodnja šećerne repe dugo nije nagoveštavala ovakav ishod.

Vremenski uslovi tokom proleća bili su povoljni i usevi su obećavali dobru žetvu. Situacija se, međutim, dramatično promenila od sredine juna.

Dugotrajni nedostatak padavina u najvažnijim proizvodnim područjima, u kombinaciji sa ponovljenim toplotnim talasima, zaustavio je normalan razvoj repe.

Šećerna repa tako se našla među letnjim kulturama koje su najteže pogođene ovogodišnjim ekstremnim vremenskim uslovima u Evropi, zajedno sa kukuruzom i krompirom.

Dodatni problem predstavljaju bolesti i štetočine, koje su u pojedinim proizvodnim područjima još više umanjile potencijal prinosa.

Fabrike će raditi kraće

Manja količina repe već menja planove evropske industrije šećera.

Tereos namerava da odloži početak prerade u svojih osam francuskih šećerana kako bi repa ostala duže na njivama i, ukoliko vremenski uslovi dozvole, ostvarila makar deo dodatnog prinosa.

Istovremeno će kampanja prerade biti znatno kraća.

Šećerane bi ove godine trebalo da rade prosečno oko 100 dana, dok je prošlogodišnja kampanja trajala približno 130 dana.

U zavisnosti od raspoložive količine i kvaliteta repe, pojedine fabrike radiće i smanjenim kapacitetom.

Tereos najavljuje i prilagođavanje proizvodnog programa kako bi veći deo raspoložive sirovine mogao biti usmeren upravo u proizvodnju šećera.

Najmanje šećera od 1988/89.

Posledice loše sezone ne odnose se samo na Francusku.

Problemi sa sušom i visokim temperaturama pogodili su više evropskih proizvodnih područja, zbog čega Tereos očekuje da bi proizvodnja šećera u EU u sezoni 2026/27. mogla pasti na najniži nivo još od 1988/89. godine.

To bi značilo najmanju evropsku proizvodnju u poslednjih 38 godina.

Evropska komisija je još početkom leta upozorila da će proizvodnja šećera ove godine verovatno pasti, između ostalog i zbog smanjenih površina pod šećernom repom.

Sada se tome pridružio još jedan faktor koji tada nije mogao biti precizno procenjen – veliki pad prinosa izazvan letnjom sušom.

Od viškova šećera do straha od manjka

Posebno je zanimljivo što se situacija na evropskom tržištu šećera promenila za veoma kratko vreme.

EU je prethodnih sezona zapravo imala problem sa viškom šećera.

Prema podacima Evropske komisije, proizvodnja belog šećera povećana je sa 15,6 miliona tona u sezoni 2023/24. na 16,6 miliona tona u 2024/25, dok je potrošnja ostala relativno stabilna, na oko 15,3 miliona tona.

Veća ponuda, uz pad cena na svetskom tržištu, snažno je oborila evropske cene šećera.

Prosečna cena belog šećera u EU pala je sa čak 856 evra po toni u decembru 2023. na 516 evra početkom 2025.

Niske cene potom su počele da odvraćaju poljoprivrednike od proizvodnje repe.

Površine pod šećernom repom u EU u sezoni 2025/26. smanjene su za oko 12 odsto, dok se trend smanjenja površina nastavio i ove godine.

Tako je evropsko tržište za svega nekoliko sezona prešlo put od velike ponude i pada cena do mogućeg značajnog smanjenja proizvodnje.

Evropska komisija intervenisala zbog krize u sektoru

Koliko je tržište šećera bilo pod pritiskom pokazuje i odluka Evropske komisije da ove godine interveniše.

Države članice podržale su u aprilu privremenu suspenziju režima koji je omogućavao bescarinski uvoz sirovog šećera od šećerne trske namenjenog preradi u beli šećer i kasnijem izvozu.

Mera je uvedena na godinu dana kako bi se smanjio pritisak uvoza na evropske proizvođače i pomoglo uspostavljanje ravnoteže na tržištu.

Evropski proizvođači prethodno su upozoravali da kombinacija jeftinog uvoza, niskih cena šećera, visokih troškova energije i proizvodnje čini uzgoj šećerne repe sve manje isplativim.

Sada se tržišna situacija ponovo okreće.

Da li će šećer poskupeti?

Prvi znaci rasta prodajnih cena već se pojavljuju.

U Tereosu očekuju da će manja proizvodnja, smanjene zalihe i manje površine pod šećernom repom pomoći da se evropsko tržište ponovo uravnoteži nakon dve godine snažnog pada cena.

Dodatnu podršku cenama mogla bi pružiti i situacija na svetskom tržištu.

Ipak, manja proizvodnja ne znači automatski i dramatično poskupljenje šećera u prodavnicama. Na maloprodajnu cenu utiču zalihe, uvoz, svetske cene, troškovi prerade i energije, kao i trgovačke marže.

Za evropske proizvođače šećerne repe problem je drugačiji: eventualni rast cene dolazi upravo u godini u kojoj mnogi od njih imaju znatno manje proizvoda koji mogu da prodaju.

Tereos upozorava i da problem može trajati duže od jedne sezone.

Površine pod šećernom repom u Francuskoj i drugim evropskim zemljama smanjuju se već nekoliko godina, dok su mogućnosti proizvođača da se prilagode sve češćim sušama i ekstremnim temperaturama ograničene.

Ovogodišnja situacija zato pokazuje još jedan paradoks evropske poljoprivrede: nakon perioda u kojem je veliki rod oborio cenu i učinio proizvodnju manje privlačnom, smanjene površine i ekstremna suša sada prete da Evropu dovedu do najmanje proizvodnje šećera u gotovo četiri decenije.

S. Kuprešanin

Foto: Pixabay