Slonovi imaju svoju prirodnu apoteku: Kada su bolesni, traže određene biljke
Afrički slonovi u Keniji možda koriste desetine biljnih vrsta kao svojevrsnu prirodnu apoteku. Novo istraživanje pokazalo je da ove životinje ciljano biraju određene biljke kada su bolesne, a postoje i zapažanja da majke slonice biljni materijal daju mladuncima.
Istraživanje sprovedeno u oblasti planine Elgon u Keniji donosi nove podatke o neobičnom ponašanju afričkih slonova i mogućnosti da ove životinje koriste prirodne resurse u lekovite svrhe.
Naučnici su razgovarali sa lokalnim stručnjacima iz zajednice Sabaot, među kojima su bili čuvari divljih životinja, nekadašnji rendžer i starešine koje godinama posmatraju slonove u njihovom prirodnom okruženju.
Na osnovu njihovih neposrednih zapažanja identifikovano je 35 biljnih vrsta iz 23 porodice, kao i četiri vrste zemljišta, minerala ili gline koje slonovi koriste. Posebno je zanimljivo što veliki deo tih prirodnih resursa ima primenu i u tradicionalnoj medicini lokalnog stanovništva.
Od ukupno 39 biljnih i drugih prirodnih resursa pomenutih tokom razgovora, čak 34 imaju tradicionalnu medicinsku primenu kod ljudi.
Kada su bolesni, traže određene biljke
Istraživačima su posebno bila zanimljiva svedočenja prema kojima slonovi ne jedu ove biljke slučajno.
Lokalni poznavaoci životinja opisivali su situacije u kojima slonovi prelaze velike udaljenosti kako bi došli do određene biljke, ponekad ne hraneći se drugim biljkama na putu.
Osam biljnih vrsta istraživači su svrstali u kategoriju za koju postoje zapažanja da ih vidljivo bolesni slonovi traže radi moguće terapijske koristi ili da ih odrasle životinje daju mladuncima.
Među njima su vrste iz rodova Aloe, Ficus, Coleus i Dombeya.
Još nekoliko biljaka lokalni stručnjaci opisali su kao „lekove“ koje koriste bolesni slonovi, iako istraživači za sada nemaju dovoljno podataka da precizno utvrde zbog kojih zdravstvenih problema ih životinje uzimaju.
Majke možda „leče“ i mladunce
Jedan od najzanimljivijih delova istraživanja odnosi se na ponašanje majki.
Lokalni stručnjaci opisali su slučajeve u kojima slonice žvaću određeni biljni materijal, ponekad ga kombinuju sa drugim biljkama, a zatim ga daju mladuncima.
Takva zapažanja otvaraju mogućnost da kod slonova ne postoji samo samomedikacija već i takozvana alomedikacija – korišćenje lekovitih supstanci kako bi se pomoglo drugom pripadniku iste vrste.
Ipak, naučnici naglašavaju da su za potvrdu takvog ponašanja potrebna dodatna direktna posmatranja i istraživanja.
Slonovi poznati i po „rudarenju“ soli
Slonovi sa planine Elgon već su poznati naučnicima po neobičnom ponašanju. Ulaze duboko u pećine i kljovama stružu stene kako bi došli do mineralnih soli koje su im potrebne u ishrani.
Novo istraživanje ukazuje da bi njihovo poznavanje prirodnih resursa moglo biti još složenije.
Naučnici sada žele da prate slonove i utvrde da li određene biljke zaista biraju u konkretnim zdravstvenim situacijama, kao i da analiziraju njihova biološka i farmakološka svojstva.
Šume kao prirodne apoteke
Otkriće ima značaj i izvan proučavanja ponašanja životinja.
Istraživači ukazuju da uništavanje šumskih staništa može značiti i nestanak biljaka sa potencijalno važnim lekovitim svojstvima – kako za divlje životinje tako i za ljude.
Proučavanje načina na koji životinje biraju biljke već je posebna oblast nauke poznata kao zoofarmakognozija. Slični oblici samomedikacije zabeleženi su kod primata, ali i kod drugih životinjskih vrsta.
Najnovije istraživanje sa planine Elgon zato otvara još jedno zanimljivo pitanje: koliko toga o lekovitim svojstvima biljaka ljudi tek mogu da nauče posmatrajući životinje u njihovom prirodnom okruženju?
Izvor: BBC News / Scientific Reports
Foto: Pixabay

