banner-image

Greške Hrvatske na korist srpskim paorima

Iako je Evropska komisija prihvatila IPARD program Srbije u jauaru ove godine, još uvek iz Ministarstva poljoprivede, odnosno iz Vlade, stižu samo najave, bez sigurne potvrde da će poljoprivrednici moći da konkurišu u prvoj polovini 2016., kako nadležni obećavaju. S obzirom na to da je Evropa dala befel, IPARD će svakako krenuti, stoga je, bez obzira na to kada će biti otvoren prvi poziv, sada najvažnije da poljoprivrednici u Srbiji dobro shvate o čemu se radi, da se informišu i ocene da li zadovoljavaju uslove za konkurisanje ili pak treba da se drže nacionalnih mera podrške ovom sektoru.

Sve akreditovane mere srpskog IPARD programa imaju propisane propozicije za učešće na budućim konkursima, s tim da još uvek nema dokumentacije, odnosno preciznih objašnjenja neophodnih da bi se ovaj proces započeo, ali osnovni uslovi su poznati tako da ih zainteresovani mogu naći u samom programu.

Kako je naš IPARD umnogome sličan hrvatskom, nije zgoreg ukazati na najčešće razloge za odbijanje prijava pristiglih na konkurse u toj zemlji, u vreme kada je bila u statusu kandidata, kao Srbija sada. Iskustva Hrvatske svakako nam mogu biti samo od koristi s obzirom na to da je reč o zahtevnom i veoma složenom poslu pripreme dokumentacije i realizacije planiranih aktivnosti.

Kako nam je rečeno u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) Republike Hrvatske uglavnom su se odbijenice zasnivale na razlozima koji su dobrim delom bili posledica nedovoljne pripreme i obaveštenosti.

Prvi od njih je neprihvatljivost ulaganja. Kako su nam objasnili u APPRRR, prihvatljiva su bila samo ulaganja koja su propisana odgovarajućim propisima, odnosno IPARD pravilnicima o sprovođenju svake pojedinačne mere. Lista dozvoljenih troškova (koja je sastavni deo svakog IPARD pravilnika) detaljno navodi popis prihvatljivih troškova za sufinanciranje, ali podnosioci prijava često su prijavljivali neprihvatljive troškove, odnosno ulaganja.

Drugi najčešći razlog za odbijanje prijava bio je taj što nisu dostavljeni poslovni planovi. Naime, poslovni plan se obavezno mora dostaviti u sklopu Prijave za dodelu IPARD sredstava. Dopuna već priložene IPARD prijave, ukoliko nije dostavljen Poslovni plan, nije moguća, naglašavaju u APPRRR.

Podnosioci zahteva grešili su i u tome što nisu prilagali dokumente tražene Pozivom na dopunu. Podnosioci su, naglašavaju u Agenciji, bili dužni da dostave traženu dokumentaciju preporučenom pošiljkom u određenom roku (propisan IPARD Pravilnicima) od dana prijema Zahteva za dopunu.

Često nisu prilagane Izjave o poreklu. Sva nabavljena roba, naime, mora poticati iz država EU, odnosno država evropskog ekonomskog područja. To je bilo potrebno dokazati izjavama o poreklu.

Peti razlog za odbijanje bio je taj što se nije poštovalo pravilo vlasničke povezanosti. Podnosilac, kako je propisano, ne smo da pribavlja ponude od ponuđača roba, radova i usluga s kojima je povezan vlasničkim odnosima. Takođe, propisano je da ponuđači ne smeju da budu međusobno povezani vlasničkim odnosima u istom ulaganju. Pod pojmom ponuđača smatra se poslovni subjekt koji je dostavio ponudu za predmetno ulaganje.

Poljoprivrednici u Hrvatskoj nisu prolazili na konkursu i zbog toga što ponude nisu prikupljane na transparentan način. U skladu sa IPARD pravilnicima potrebno je bilo da se pošalje Obrazac za podnošenje ponuda na više adresa (najmanje tri) i svi ponuđači je trebalo da budu u istom položaju što je, na primer, značilo da su dućni da daju ponude na osnovu istih tehničkih specifikacija.

 Neprihvatljivost podnosioca bio je sedmi razlog za odbijanje. Primer neprihvatljivosti podnosioca je, recimo, javljanje porodičnog poljoprivrednog gazdinstva unutar IPARD Mere 103, gde su prihvatljivi samo preduzetnici i pravna lica, rečeno nam je u APPRRR Republike Hrvatske.

Slađana Gluščević