banner-image
banner-image

EU deli 540 miliona evra zbog skupog đubriva: Hrvatskoj 4,92 miliona, Rumuniji gotovo 30 miliona

Hrvatskoj je iz evropskog paketa pomoći poljoprivrednicima pogođenim rastom cena đubriva i energije dodeljeno 4.915.100 evra. Međutim, još nisu objavljena nacionalna pravila koja će odrediti koji proizvođači mogu dobiti novac, pod kojim uslovima i u kom iznosu.

Evropska unija je za ovu namenu mobilisala ukupno 540 miliona evra iz poljoprivredne rezerve. Najviše sredstava dodeljeno je Francuskoj – 107,12 miliona evra, zatim Poljskoj 66,63 miliona i Nemačkoj 60,26 miliona. Rumuniji pripada 29,98 miliona, Mađarskoj 16,68 miliona, Bugarskoj 11,62 miliona, Hrvatskoj 4,92 miliona, a Sloveniji 2,71 milion evra.

Državama članicama ostavljeno je da odrede na koje sektore i kategorije poljoprivrednika će usmeriti dobijena sredstva. Pomoć mora biti namenjena proizvođačima koji su pretrpeli najveće ekonomske gubitke zbog povećanih troškova đubriva i energije, a kriterijumi moraju biti objektivni i nediskriminatorni.

To znači da Evropska komisija neće otvoriti jedinstveni konkurs na koji bi se hrvatski poljoprivrednici direktno prijavljivali. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede treba da pripremi nacionalni program i utvrdi da li će se podrška obračunavati prema poljoprivrednoj površini, kupljenoj količini đubriva, vrsti proizvodnje ili procenjenom ekonomskom gubitku.

Još nije poznato ni koji će sektori imati prednost. Podrška bi mogla biti usmerena na ratarstvo, povrtarstvo, voćarstvo ili druge proizvodnje u kojima đubrivo i energija čine veliki deo ukupnih troškova. Nacionalnim pravilima moraće da se odrede i prihvatljiv period troškova, maksimalan iznos po korisniku i dokumentacija potrebna za dokazivanje gubitaka.

Države članice mogu evropsku pomoć dopuniti nacionalnim novcem do 200 odsto dodeljene omotnice. Hrvatska bi tako, uz 4,92 miliona evra iz EU, mogla da izdvoji još najviše oko 9,83 miliona evra iz državnog budžeta. U tom slučaju ukupan paket podrške mogao bi da dostigne približno 14,75 miliona evra.

Međutim, to je za sada samo mogućnost koju dozvoljavaju evropska pravila, a ne već doneta odluka hrvatske Vlade. Tek nakon objavljivanja nacionalnog programa znaće se da li će Hrvatska koristiti dodatna sredstva iz svog budžeta.

Pomoć korisnicima trebalo bi da bude isplaćena najkasnije do 28. februara 2027. godine. Države pri obračunu moraju uzeti u obzir i podršku koju su isti proizvođači eventualno dobili kroz druge nacionalne ili evropske mere, kako ne bi došlo do dvostruke ili prekomerne naknade.

Evropska komisija ovu pomoć obrazlaže velikim rastom troškova proizvodnje. Prema njenim podacima, cene azotnih đubriva u aprilu 2026. bile su 71 odsto više od proseka iz 2024. godine. Proizvodnja azotnih đubriva snažno zavisi od prirodnog gasa, koji može činiti oko 70 odsto proizvodnih troškova.

Evropska poljoprivreda istovremeno je veoma zavisna od uvoza. EU uvozi približno 30 odsto azotnih, 70 odsto fosfatnih i oko 40 odsto kalijumovih đubriva, zbog čega poremećaji u globalnom snabdevanju brzo podižu cene na evropskom tržištu.

Odluka je značajna i za poljoprivrednike u Srbiji. Srbija nema pravo na deo ovog paketa jer nije članica EU, ali će se domaći proizvođači na regionalnom tržištu takmičiti sa gazdinstvima čiji će deo troškova đubriva biti pokriven javnim novcem.

U Srbiji je trenutno dostupan subvencionisani kredit za nabavku đubriva sa kamatom od nula odsto. Takva podrška može da olakša finansiranje proizvodnje, ali nije jednaka bespovratnoj evropskoj pomoći, jer poljoprivrednik mora da vrati čitav iznos kredita.

Za hrvatske poljoprivrednike sada je najvažnije kada će Ministarstvo objaviti nacionalni program, koji će sektori imati prednost, da li će Hrvatska dodati sopstvena sredstva i na osnovu kojih dokumenata će se dokazivati povećani troškovi.