banner-image

Poljoprivreda na pijacama obrne 300 miliona evra

Iako se danas na pijacama kupuje manje nego ranije, pre svega zbog toga što  supermakerti nude što tezge ne mogu, a što je za potrošače važno – bezgotovinsko plaćanje, i dalje su one veliko tržište i veliki poslodavac u Srbiji.

Oko petine ukupne proizvodnje voća, povrća, jaja, meda, živinskog mesa prodaje se na pijcama. Prema podacima Zavoda za statistiku, pre svega kod prodaje voća, povrća, svežeg živnskog mesa, mleka i jaja, tezge beleže rast prometa u poslednjih deset godina.

Podataka o prometu u prošloj godini još nema, ali pomenimo da je u 2014. godini, Republički zavod za statistiku, registrovao ukupnu vrednost prometa poljoprivrednih proizvoda na pijacama Srbiji  od 32 milijarde i 704 miliona dinara. Od toga je vrednost prodaje i otkupa proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva bila 168 milijardi i 212 miliona dinara

Autor knjige „Upravljanje transformacijom pijaca” Nebojša Batalović kaže da pijačne uprave u Srbiji, samo na osnovu poreza na dodatnu vrednost u budžet države godišnje uplate oko 600 miliona dinara.

Ističući da su pijace najjače tržište u Srbiji na kojima građani troše 70 odsto kućnog budžeta, on dodaje da oko 95 odsto ukupne ponude na pijačnim tezgama čini individualni sektor, u čemu poljoprivrednici učestvuju sa 70 odsto.

On naglašava da zbog ovako velikog učešća poljoprivrednika, država mora naći interes da investira u poljoprivredu, jer tu su i radna mesta.

Za tezgama 150.000 ljudi

Izvršni direktor „Pijaca Srbije“ Savo Duvnjak kaže da se na teritorji Srbje pijačnom delatnošću bavi oko 160 pravnih lica, koja upravljaju sa oko 410 pijaca na kojima ima oko 70.000 prodajnih mesta.

Na pijacama, prema podacima ovog udruženja, radi svakodnevno oko 80.000 ljudi, a uprkos sve izraženijoj konkurenciji super i megamarketa, pijace su preklene imale 12 odsto veći promet.

Ipak, može se reći da preciznih podataka o broju ljudi koji rade na pijacama ali prema poslednjim procenama Unije poslodavaca Srbije, uključujući I buvljake, na njima je gotovo svakog dana oko 150.000 ljudi, koji od toga hrane i porodice.

UPS je snimao pijace u šest gradova u Srbiji, uključujući Beograd i Novi Sad, i pokazalo se da 84 odsto radnika na pijaci nema registrovano poljoprivredno gazdinstvo, nema posao, a među njima je bilo i zaposlenih koji svoja prava ostvaruju samo na pipiru.

Ostalih 16 odsto, koliko je bilo prijavljenih radnika, uglavnom je radilo u kioscima, mesarama, pekarama i drugim malim radnjama u okviru pijaca. Najveća “siva“ zona je upravo u poljoprivredi i nelegalnoj trgovini, navode u UPS-u.

U Uniji poslodavaca Srbije došli su do podatka da se na tezgama s mađarskom robom promet odvija dvaput brže nego u legalnim radnjama. Dok u radnji pazari jedan kupac, na tezgi pazare dva, što je i logično s obzirom na to da je ista roba na pijaci jeftinija i za 30 odsto.

(Agrosmart)