banner-image

Dinamika rasta uvoza dvostruko veća od izvoza

U bilansu razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u posmatranom periodu januar-septembar 2017. godini ostvarena je vrednost izvoza od 2.463 miliona USD, što predstavlja rast od 5,2% u odnosu na rezultate u istom periodu 2016. godine, sa učešćem u ukupnom robnom izvozu od 19,7%. Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 1.218,1  miliona USD je za 11,1% veća od ostvarenog u istom periodu 2016. godine, sa učešćem u ukupnom robnom uvozu od 7,7%. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu januar-septembar 2017. godine, više nema rast i na nivou je ostvarenog u posmareanom periodu predhodne godine i iznosi 1.244,9 miliona USD, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom je 197,8%.

Posmatrano po odsecima SMTK, u izvozu dominiraju robne grupe: voće i povrće, sa ostvarenim izvozom u vrednosti od 670,6  miliona USD, i sa učešćem od 5,4% u ukupnom robnom izvozu i žita i proizvodi na bazi žita, u vrednosti od 492,7  miliona USD, sa učešćem od 3,9% u ukupnom robnom izvozu i ostvarenim suficitom od 432,2 miliona USD. 

Po ostvarenoj vrednosti u uvozu najzastupljeniji su odseci: voće i povrće sa vrednošću uvoza od 246,6 miliona USD, sa učešćem u ukupnom uvozu od 1,6% i sa suficitom u razmeni od 424 miliona USD, kao i kafa, čaj, kakao i začini u vrednosti od 152,9 miliona USD, sa učešćem u ukupnom uvozu od 1%.

Prema ostvarenoj dinamici rasta izvoza u periodu januar-septembar 2017. godine dominiraju odseci: uljano seme i uljani plodovi sa ostvarenim izvozom od 134,4 miliona USD i ostvarenim rastom od 46,5%, meso i prerada od mesa sa nominalnim izvozom od 84,6 miliona USD i rastom od 37,1%, žive životinje sa izvozom od 36 miliona USD i rastom od 20,1% i  mlečni proizvodi i jaja sa ostvarenim izvozom od 78,1 milion USD i rastom od 10,5%. Na uvoznoj strani najveću dinamiku rasta imaju odseci: žive životinje sa uvozom u vrednosti od 18,2 miliona USD i rastom od 46,7%, mleko, mlečni proizvodi i jaja  sa uvozom od 49,3 miliona USD i rastom od 26,7%, meso i prerada sa uvozom od 95,4 miliona USD i rastom od 21,8% i stočna hrana sa uvozom od 48,8 miliona USD i rastom od 19,6%. 

Najznačajniji proizvodi agrarnog porekla u izvozu, tokom perioda januar-septembar 2017. godine su: kukuruz merkantilni u vrednosti od 259 miliona USD, cigarete od duvana u vrednosti od 177 miliona USD,  malina smrznuta u vrednosti od 174  miliona USD, jabuke sveže u vrednosti od 83 miliona USD, šećer od šećerne repe rafinirani u vrednosti od 79 miliona USD, ostali prehrambeni proizvodi u vrednosti od 61 miliona USD, i pšenica merkantilna u vrednosti od 51 miliona USD. Detaljnije u priloženom grafikonu.

Na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodima, dominira tradicionalno grupa “nekonkurentnih“ proizvoda – sirova kafa u vrednosti od 56 miliona USD, banane sveže ostale u vrednosti od 33 miliona  USD  i pomorandže sveže u vrednosti od 11 miliona USD. Od ostalih značajnijih proizvoda u uvozu potrebno je istaći: duvan za cigarete ižiljeni u vrednost od 80 miliona USD, proizvodi za ishranu, ostali u vrednosti od 59 miliona USD, meso svinjsko zamrznuto u vrednosti od 49 miliona USD i cigarete od duvana u vrednosti od 34 miliona USD.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Posmatrano po regionima, najveće učešće u izvozu poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije u periodu januar-septembar 2017. godine  imao je region Vojvodine (41%), sledi Beogradski region (30%), region Šumadije i Zapadne Srbije (16,2%), region Južne i Istočne Srbije (12,4%), a 0,4% izvoza je nerazvrstano po teritorijama. 

Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (43%), slede regioni Vojvodine (25,5%), region Šumadije i Zapadne Srbije (15,4%), region Južne i Istočne Srbije (16%), a oko 0,1% uvoza nije razvrstano po teritorijama.

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, po carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima.

Najznačajniji partneri poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije su kao i do sada, pored zemalja EU i zemalja zapadnog Balkana (CEFTA) potpisnice multilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini kao i tržište Ruske Federacije sa kojom Srbija ima bilateralni sporazum o liberalizaciji trgovine. Pomenuta tržišta, u periodu januar-septembar 2017. godine, imaju udeo u ukupnoj srpskoj spoljnotrgovinskoj razmeni hrane od 84,7%, od čega u ukupnom izvozu njihovo učešće je 90%, a u ukupnom uvozu njihovo učešće iznosi 74%.

Od 2001. godine Srbija ima pozitivan spoljnotrgovinski saldo u razmeni sa EU. Ta tendecija je nastavljena i u periodu januar-septembar 2017. godine, izvoz je izneo 1.256 miliona USD, uvoz  780 miliona USD, uz pozitivan saldo u visini od 476 miliona USD. 

Bilans razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije sa zemljama CEFTE u periodu januar-septembar 2017. godine pokazuje da je ostvaren izvoz u vrednosti od 690 miliona USD, sa učešćem u ukupnom robnom izvozu poljoprivrede od 28%. Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 97 miliona USD ima učešće u ukupnom uvozu poljoprivrede od 8%. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu januar-septembar 2017. godini je  izneo 593 miliona USD.

 

 

 

 

 

 

 

 

Više puta je ukazivano da Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom, Srbija ne koristi dovoljno i adekvatno s obzirom na značajne oscilacije u svojoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i kapacitete sa kojima raspolaže u prerađivačkoj industriji. U periodu januar-septembar 2017. godine ostvarena je vrednost ukupne razmene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izmađu Srbije i Ruske Federacije u visini od 295 milionaa USD. Ostvarena je vrednost izvoza od 271 miliona USD (ima udeo u ukupnom izvozu agrara skromnih 11%); uvoz u visini od 24 milion USD (sa udelom u ukupnom uvozu agrara od 2%,  i sa suficitom od 247 milion USD. 

 

 

 

 

 

 

 

U periodu januar-septembar 2017. godine poljoprivreda i prehrambena industrija Srbije ostvarila je rast i izvoza i uvoza. S tim, što je dinamika rasta uvoza dvostruko  veća od dinamike ostvarenog izvoza, što je posledica suše i smanjene poljoprivredne proizvodnje . Suficit u razmeni se održava na povoljnom nivou i iznosi 1.245 miliona USD i na nivou je posmatranog perioda januar-avgust 2017. godine. Pomenutim kretanjima u spoljnoj trgovini još daju najveći doprinos rast izvoza voća i povrća. Izvozni rezultati odseka žita i prerade od žita gube na dinamici i niži su vrednosno u odnosu predhodno posmatranih rezultata. 

Na svetskom tržištu je i dalje prisutan pad cena hrane. U avgustu je FAO Index cena hrane je u oktobru iznosio 176,4 poena i bio je niži za 2,2 poena, odnosno za 1,3% u odnosu na septembar, ali je još uvek niži za 27%, u poređenju sa ostvarenim maksimumom u februaru 2011. Kada je iznosio 240 poena.. U oktobru je registrovan pad cena svih robnih grupa osim cena žita gde je indeks izneo 152,8 poena, što je rast za 10,5 poena, odnosno za 7,4% . 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Potrošačke cene hrane i bezalkoholnih pića u Srbiji su tokom perioda januar- septembar 2017. godine, u poređenju sa istim periodom predhodne godine ostvarile rast za 4,1%. Najveći rast je ostvaren u robnim grupama: povrća za 11,1%, voća za 9,3%, riba za 8,1%, mesa za 7,6% i mleka, sira i jaja za 2,1%.

Rezultati izvoza u ovoj godini će pored kretanja cena na domaćem i na svetskom tržištu (u pitanju je konkurentnost) svakako zavisiti od konačnih rezultata realizacije proizvodnje, odnosno ponude robe namenjene izvozu. 
 

Vojislav Stanković