banner-image

Rast izvoza 0,5 odsto, rast uvoza 15,8 odsto

U bilansu razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u posmatranom periodu januar-novembar 2017. godini ostvarena je vrednost izvoza od 2.940,2 miliona USD, što predstavlja rast od izuzetno skromnih 0,5% u odnosu na rezultate u istom periodu 2016. godine, sa učešćem u ukupnom robnom izvozu od 18,9%.

Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 1.597,5  miliona USD je za 15,8% veća od ostvarenog u istom periodu 2016. godine, sa učešćem u ukupnom robnom uvozu od 8%. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu januar-novembar 2017. godine, beleži značajan pad za 13,1% u odnosu na posmareani periodu prethodne godine i iznosi 1.342,7 miliona USD, sa stopom pokrivenosti uvoza izvozom od  154,1%.

Posmatrano po odsecima SMTK, u izvozu dominiraju robne grupe: voće i povrće, sa ostvarenim izvozom u vrednosti od 818,1  miliona USD, i sa učešćem od 5,2% u ukupnom robnom izvozu i žita i proizvodi na bazi žita, u vrednosti od 549,9  miliona USD, sa učešćem od 3,5% u ukupnom robnom izvozu i ostvarenim suficitom od 472,1 miliona USD.

Po ostvarenoj vrednosti u uvozu najzastupljeniji su odseci: voće i povrće sa vrednošću uvoza od 307,4 miliona USD, sa učešćem u ukupnom uvozu od 1,5% i sa suficitom u razmeni od 510,7 miliona USD, kao i kafa, čaj, kakao i začini u vrednosti od 196,3 miliona USD, sa učešćem u ukupnom uvozu od 1%.

Prema ostvarenoj dinamici rasta izvoza u periodu januar-novembar 2017. godine dominiraju odseci: žive životinje sa izvozom od 46,6 miliona USD i rastom od 34,2%, meso i prerada od mesa sa nominalnim izvozom od 106,1 milion USD i rastom od 33,4%. Na uvoznoj strani najveću dinamiku rasta imaju odseci: žive životinje sa uvozom u vrednosti od 22,7 miliona USD i rastom od 55%, uljano seme i uljani plodovi sa ostvarenim uvozom od 85,4 miliona USD i ostvarenim rastom od 158,2%, mleko, mlečni proizvodi i jaja  sa uvozom od 66,5 miliona USD i rastom od 36,3%, stočna hrana sa uvozom od 68 miliona USD i rastom od 35,1% i meso i prerada sa uvozom od 121,7 miliona USD i rastom od 20,3%.

Najznačajniji proizvodi agrarnog porekla u izvozu, tokom perioda januar-novembar 2017. godine su: kukuruz merkantilni u vrednosti od 269 miliona USD (smanjena vrednost izvoza u odnosu na isti period prethodne godine za 10%), cigarete od duvana u vrednosti od 217 miliona USD (smanjen izvoz za 17%),  malina smrznuta u vrednosti od 213  miliona USD (smanjen izvoz za 7%), jabuke sveže u vrednosti od 109 miliona USD (rast za 1%), šećer od šećerne repe rafinirani u vrednosti od 86 miliona USD (smanjen izvoz za 20,6%), ostali prehrambeni proizvodi u vrednosti od 77 miliona USD (rast za 1%). Detaljnije u priloženom grafikonu.

Na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodima, dominira tradicionalno grupa “nekonkurentnih“ proizvoda – sirova kafa u vrednosti od 69 miliona USD (povećana vrednost uvoza za 1,5%), banane sveže ostale u vrednosti od 39 miliona  USD (povećan uvoz za 8,3)  i pomorandže sveže u vrednosti od 19 miliona USD. Od ostalih značajnijih proizvoda u uvozu potrebno je istaći: duvan za cigarete ižiljeni u vrednost od 98 miliona USD Veći uvoz za 34,2%), proizvodi za ishranu, ostali u vrednosti od 73 miliona USD, meso svinjsko zamrznuto u vrednosti od 61 miliona USD (povećana vrednost uvoza za 117,6%) i cigarete od duvana u vrednosti od 43 miliona USD (veći uvoz za 16,7%).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Regionalna struktura spoljnotrgovinske razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije u periodu 2001- 2017(I-XI).  godine

Posmatrano po regionima, najveće učešće u izvozu poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije u periodu januar-novembar 2017. godine  imao je region Vojvodine (41%), sledi Beogradski region (30%), region Šumadije i Zapadne Srbije (16,2%), region Južne i Istočne Srbije (12,4%), a 0,4% izvoza je nerazvrstano po teritorijama.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Regionalno učešće u izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Srbije u periodu 2015.-2017(I-XI).

Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (43%), slede regioni Vojvodine (25,5%), region Šumadije i Zapadne Srbije (15,4%), region Južne i Istočne Srbije (16%), a oko 0,1% uvoza nije razvrstano po teritorijama.

Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, po carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima.

Najznačajniji partneri poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije su kao i do sada, pored zemalja EU i zemalja zapadnog Balkana (CEFTA) potpisnice multilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini kao i tržište Ruske Federacije sa kojom Srbija ima bilateralni sporazum o liberalizaciji trgovine. Pomenuta tržišta, u periodu januar-novembar 2017. godine, imaju udeo u ukupnoj srpskoj spoljnotrgovinskoj razmeni hrane od 83,3%, od čega u ukupnom izvozu njihovo učešće je 90%, a u ukupnom uvozu njihovo učešće iznosi 71%.

Od 2001. godine Srbija ima pozitivan spoljnotrgovinski saldo u razmeni sa EU. Ta tendecija je nastavljena i u periodu januar-novembar 2017. godine, izvoz je izneo 1.499 miliona USD, uvoz  9975 miliona USD, uz pozitivan saldo u visini od 524 miliona USD.

Bilans razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije sa zemljama CEFTE u periodu januar-novembar 2017. godine pokazuje da je ostvaren izvoz u vrednosti od 823 miliona USD, sa učešćem u ukupnom robnom izvozu poljoprivrede od 28%. Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 128 miliona USD ima učešće u ukupnom uvozu poljoprivrede od 8%. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu januar-novembar 2017. godini je  izneo 695 miliona USD.

 

 

 

 

 

 

 

Regionalna struktura izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Srbije prikazana po regionalnim ekonomskim integracijama

Više puta je ukazivano da Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom, Srbija ne koristi dovoljno i adekvatno s obzirom na značajne oscilacije u svojoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i kapacitete sa kojima raspolaže u prerađivačkoj industriji. U periodu januar-novembar 2017. godine ostvarena je vrednost ukupne razmene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izmađu Srbije i Ruske Federacije u visini od 355 milionaa USD. Ostvarena je vrednost izvoza od 323 miliona USD (ima udeo u ukupnom izvozu agrara skromnih 11%); uvoz u visini od 32 miliona USD (sa udelom u ukupnom uvozu agrara od 2%,  i sa suficitom od 291 miliona USD.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Regionalna struktura uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Srbije prikazana po regionalnim ekonomskim integracijama

U periodu januar-novembar 2017. godine poljoprivreda sa prehrambenom industrijom Srbije ostvarila je izuzetno skroman rast izvoza od svega 0,5%, dok je dinamika rasta  uvoza, od 15,8%, višestruko nadmašila dinamiku rasta izvoza. Izvoz je u posmatranom periodu manji kod svih vodećih proizvoda u izvozu, koji obezbeđuju gotovo trćinu izvoza. Primera radi: vrednost izvoza kukuruza smanjena je za 10%, cigareta od duvana manji je za 26%, malina zamrznutih pao je za 7%, šećera od šećerne repe smanjen je za 20,4%, dok je osvareni izvoz nešto veći kod svežih jabuka za skromnih 1% i ostalih prehrambenih proizvoda za ishranu za 1%. Pomenute tendencije doprinose manjem suficitu za 13,1%, posmatrano u odnosu na međugodišnji nivo i pored toga što se ostvarenih 1.342,7 miliona USD može smatrati povoljnim.

 Na svetskom tržištu je i dalje prisutno osciliranje cene hrane, s tim da kod glavnih izvoznih proizvoda poljoprivrede Srbije imaju dominantan pad. FAO Index cena hrane je u novembru iznosio 175,8 poena i bio je niži za 0,5 poena, odnosno za 1,6% u odnosu na oktobar, ali je još uvek viši za 2,2%, u poređenju sa ostvarenim na međugodišnjem nivou. U novembru je registrovan pad cena mleka i prerađevina za 4,9 poena, posebno kod putera, sira i mleka u prahu (sa punom masnoćom i delimično obranom). Nasuprto, FAO Indeks šećera veći je za 4,5 poena usled smanjenih izvoznih isporuka Brazile gde se šećer u povećanom obimu koristi kao sirovina u proizvodnji etanola. Ulje od povrća beleži rast indeksa za 1,2% usled rasta cene ulja od soje. Indeks cene mesa je stabilan s time što je nešto niži za goveđe i juneće meso, a veći kod svinjskog mesa zbog smanjenih zaliha.

FAO Indeks cena veći je za 1,1 poen usled rasta kotacija za pirinač. FAO je povećao svoje prognoze za globalnu proizvodnju žitarica na 2.627 miliona tona, odnosno za 13,4 miliona tona iznad oktobarskih prognoza, prevashodno zbog veće proizvodnje kukuruza u SAD i Indoneziji.

Globalna proizvodnja pšenice projektuje se na 754,8 miliona tona, a pirinča na 500,8 miliona tona što je zajedno na nivou rekordno ostvarenih proizvodnji u 2016. godini. Globalna potrošnja pšenice će prema prognozama imati rast za 1,2% i biće na nivou od 2.599 miliona tona. Zalihe se projektuju na 726 miliona tona sa rekordnim nivoom kod pšenice i kukuruza posebno. Na kraju 2017/18 sezone zalihe pšenice i kukuruza bi trebalo da iznose 27,3% globalne potrošnje što predstavlja rekord za poslednjih šesnaest godina.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

FAO indeks nominalnog i realnog rasta cene hrane u periodu 2008-2017 godine 2002-2004=100%

Pored smanjene ponude robe za izvoz domaćeg porekla, zbog smanjene proizvodnje, zatim destimulativnih cena na svetskom tržištu (u pitanju je konkurentnosti), izvoz poljoprivrede Srbije ugrožava aktuelni kurs dinara (nerealno „jak dinar“) koji dodatno smanjuje konkurentnost izvoza, a stimuliše uvoz. Kad je povećani uvoz u pitanju, mora se istaći da postojeća agregatna tražnja za hranom ne stimuliše dodatno uvoz.

U periodu poslednja tri kvartala 2017. godine statistika porodičnog domaćinstva beleži visoki udeo potrošnje hrane i bezalkoholnih pića u ličnoj potrošnji stanovništva od 34,5%, odnosno 21.540 dinara. Kada se taj iznos raspodeli po članu domaćinstva (2,74), odnosno potrošačkoj jedinici (2,15) dobijaju se raspoloživa sredstva za ishranu na mesečnom nivou i ona iznose 7.861 dinara, odnosno 10.019 dinara, što je  dnevno raspoloživo 254 dinara, odnosno 323 dinara, a po zvaničnom kursu dinara iznosi 2,12 evra, odnosno 2,69 evra. Malo je verovatno da će u doglednoj budućnosti agregatna tražnja stanovništva Srbije stimulisati rast uvoza hrane, sa izuzetkom ekstremno loših sezona u poljoprivrednoj proizvodnji.

Vojislav Stanković