banner-image

Sud odbacio naknadu za odvodnjavanje kao nezakonitu

Da se naknade za odvodnjavanje naplaćuju bez osnova i mimo zakona potvrdio je i sud. Prema saznanjima “Agrosmarta”, doneta je presuda u korist poljoprivrednika iz Batočine koji je pre dve godine tužio Ministarstvo finansija, odnosno Poresku upravu, u to vreme zaduženu za naplatu ove naknade.

Upravni sud u Kragujevcu poništio je rešenje Ministarstva, Poreske uprave, iz oktobra 2016. godine u predmetu naknade za odvodnjavanje. Utvrđeno je da se parcela za koju je trebalo da bude plaćeno odvodnjavanje nalazi u sastavu rečnog korita Velike Morave, te da je reč o vodnom zemljištu, a po Zakonu o javnoj svojini vlasnik vodotoka prvog reda je Republika Srbija. U presudi stoji da se po oceni Upravnog suda tužbom osporava zakonitost rešenja Poreske uprave i pravilnost postupka u kojem je rešenje doneto.

-Na takvo pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno je primenjeno materijalno pravo i za navedenu površinu obračunata naknada za odvodnjavanje iako sa te površine nije moguće odvodnjavati jer se nalazi u reci – navodi se u presudi donetoj u oktobru prošle godine.

Dodaje se da “odredbe Zakona o vodama ne pružaju mogućnost naplate za odvodnjavanje ako nije dokazano da je odvodnjavanja bilo, odnosno da zemljište pripada melioracionom području koje se posredno i neposredno odvodnjava, kao i da je lice koje se obavezuje na plaćanje naknade, prema posedovnom listu, vlasnik zemljišta za koje se naknada naplaćuje”.

Dakle, naknada za odvodnjavanje može da se naplaćuje samo za melioraciona područja, a ona su, kada je reč o području koje pokrivaju „Srbijavode“ označena na karti koja je javno objavljena na sajtu preduzeća.

More nepravilnosti

Podsetimo, od početka 2017. godine posao naplate od Poreske uprave preuzela su javna vodoprivredna preduzeća “Vode Vojvodine” i “Srbijavode”.  Ovaj problem i dalje je aktuelan s obzirom na to da je veliki broj poljoprivrednika krajem prošle godine dobio rešenja o odvodnjavanju za koja tvrde da su neosnovana. Na rešenjima ne piše tačno za koji period duguju, ni koji pojedinačni iznosi čine ukupan dug… Uglavnom, mnogim poljoprivrednicima je rečeno da su to dugovi iz ranijih godina ali nisu precizirani datumi.

Pitanje je kako “Srbijavode” i “Vojvodina vode” mogu da potražuju dugove iz prethodnog perioda jer su tek 2017. godine ovlašćeni da naplaćuju naknadu, a nisu ovlašćeni da naplaćuju dugove Poreske uprave koja je od 2013. do kraja 2016. obavljala taj posao.

Reagovala je i Kancelarija ombudsmana Grada Subotice, kojoj se za svega nekoliko dana obratilo 1.500 poljoprivrednika tvrdeći da nemaju duga i pokušavajući da saznaju za šta ih i za koji period terete “Vode Vojvodine”.

-Mi smo se tako organizovali da smo pripremili formular prigovora, a onima koji ne znaju da popune formular pružamo potrebnu stručnu pomoć. Takođe smo u radu primetili da i sama rešenja imaju nedostatke ili greške, odnosno da je došlo do prometa tog zemljišta, da ima ljudi koji su dobili rešenje, odnosno obavezani na naknadu, a ne poseduju nepokretnosti, takođe da ima dosta i preminulih, odnosno da je došlo do nasleđivanje i da kvadratura zemljišta za koje ih Vodoprivredno preduzeće obavezuje nije ispravna. I za ove greške pripremili smo formulare našim sugrađanima i oni su pripremljeni u dogovoru sa “Vodama Vojvodine”, kazao je subotički ombudsman Zlatko Marosiuk.

Ovim povodom oglasio se i Savez vojvođanskih Mađara (SVM) tražeći da nadležni odgovore na pitanja zašto naknadu za odvodnjavanje plaćaju građani u urbanim sredinama u kojima postoji sistem kanalizacije (za čije korišćenje takođe plaćaju naknadu), te zašto se ona naplaćuje od građana u gradskim i prigradskim sredinama u kojima još nije izgrađena kanalizacija, a ne postoje ni otvoreni sistemi za odvodnjavanje.

-Zašto ovu naknadu plaćaju vlasnici poljoprivrednih zemljišta kod kojih zbog konfiguracije terena ne može nakupiti voda koju bi trebalo odvoditi? Zašto plaćaju ovaj namet vlasnici poljoprivrednih zemljišta čije su oranice zbog nepostojanja kanalske mreže često pod vodom? Zašto se ova naknada naplaćuje od građana čija se zemljišta nalaze uz kanale koji su zapušteni i zarasli u trsku, šilje i korov? Šta je njihov stav o krajnje nekorektnom načinu dostavljanja obaveštenja o dugovima građana iz prethodnog perioda od strane JVP „Vode Vojvodine“- pitao je SVM.

U saopštenju za javnost ocenio je da je postupanje JVP „Vode Vojvodine” nezakonito, imajući u vidu zakonske odredbe prema kojima je organ dužan da po službenoj dužnosti pribavlja podatke o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija. Podaci o uplatama naknade za odvodnjavanje koje su platili obveznici do 31.12.2016. godine nesporno se nalaze u evidencijama Poreske uprave. Uz to lišeno je svake logike da obveznik treba da dokazuje, i to više godina unazad, da je neku svoju obavezu prema državi izmirio, a da mu država (u ovom slučaju javno preduzeće) soapšti da o njegovim uplatama ne poseduje evidenciju, ukazao je SVM pozvavši rukovodstvo JVP „Vode Vojvodine“ da do uspostavljanja jedinstvene i sveobuhvatne evidencije o uplatama i zaduženjima obveznika obustavi naplatu dugova iz perioda nastalih pre 31.12.2016. i da o tome obavesti javnost.

“Vode Vojvodine” kažu da nije do njih već do poreske i katastra

Iz „Voda Vojvodine“ juče su saopštili da se dug iz prethodnog perioda odnosi na period od 2013. do kraja 2016. godine, kada je obračun naknade radila Poreska uprava.

„Kao što je javnost već upoznata, rešenja za naknadu za odvodnjavanje od prošle godine umesto Poreske uprave šalje JVP „Vode Vojvodine“. Nova forma rešenja, odnosno prikaz novčanih obaveza na ime naknade za odvodnjavanje, kao i obaveštenje o stanju duga iz prethodnog perioda, izazvalo je mnogo nedoumica kod obveznika. Najčešće postavljana pitanja odnose se na nedefinisan vremenski period u kojem je nastalo prethodno dugovanje, neažurne podatke preuzete iz Katastra, kao i  problem oko same dostave i uručenja rešenja. Ovim putem obaveštavamo javnost da se dug iz prethodnog perioda odnosi na period od 2013. do kraja 2016. godine, kada je obračun naknade radila Poreska uprava. Kamata koja je iskazana, obračunava se po zakonom propisanoj kamatnoj stopi. Preuzimanje baze podataka o vlasništvu iz RGZ-a je osnov po kojem su obveznici zaduženi. U tačnost tih podataka nismo imali razloga da sumnjamo, a na netačnost nam je ukazano tek kada su obveznici počeli da ulažu žalbe. Naime, katastarske službe nisu ažurne u evidentiranju promena u vlasništvu, ili te promene nisu dostavljene JVP „Vode Vojvodine“, navelo je ovo preduzeće dodajući da će sve pristigle žalbe biti razmotrene i rešene po zakonu.

S. Gluščević