Pčelari zahtevaju promene u načinu obeležavanja pčelinjaka
Udruženje “Sačuvajmo pčele” je na svojoj Skupštini održanoj 23.03.2019.god. u Jagodini odlučilo da pokrene akciju promene pravilnika o obeležavanju pčelinjih društava-zajednica i pčelinjaka. Inicijativa je nedavno pokrenuta I spreman je zahtev komori veterinara koji su delom inicijatori promene pravilnika, posebno zamenik predsednika “Sačuvajmo pčele” dr vet.med. Anastasija Handziska iz Novog Sada. U nastavku teksta prenosimo pismo koje je društvo uputilo pčelarima I njihovim udruženjima ovim povodom.
U samom zahtevu-dopisu stavljen je akcenat na određene delove postojećeg pravilnika koji ne omogućavaju pčelaru zamenu dotrajale, polomljene pločice na košnici već se obeležavanje u ovakvim slučajevima svodi na odjavu postojećeg društva kao uginulog, a zatim prijavu novog društva što pčelara dovodi u situaciju kupovine nove pločice i izlaganje trošku, a za situaciju za koju nema nikakvu odgovornost niti je sam uticao na dotrajalost plastične pločice.
Iako u Zakonu o obeležavanju pčelinjih društava i pčelinjaka jasno piše u stavu 4 član 6 da postoji mogućnost izdavanja duplikata usled dotrajalosti pločice, u realnosti veterinari nemaju takvu mogućnost u svom službeno – protokolnom pravilniku, već se taj deo nabavke nove pločice svodi na odjavu društva usled bolesti ili trovanja pesticidima i prijavu novog pčelinjeg društva sa novom pločicom.
Gubitak pločice se takođe dešava i u slučaju krađe pčelinjih zajednica, vlasnik pčelar iako mu je društvo ukradeno sa veterinarskom pločicom, sa zapisnikom policijskog uviđaja nema opciju stavljanja obeleženog društva „ad akta “ već to društvo odjavljuje kao uginulo što je potpuno besmisleno i prkosi zakonskim normama. Šta činiti u slučaju takve opcije nije uneto u zakon o obeležavanju PD .
Ono što je nama od neprocenjive dragocenosti, a što postojeći pravilnik, na ovaj „nakaradni“ način obeležavanja pčelinjaka onemogućava je monitoring zimskih i drugih gubitaka pčelinjih zajednica. Na ovaj način obeležavanja košnica i pčelinjaka mi smo potpuno hendikepriani u sporovđenju ozbiljnijih studija i stvaranju realne slike o broju pčelinjih zajednica u Srbiji. Posebno nam je važan deo oko broja uzimljenih i izimljenih pčelinjih društava sa svih teritorija Srbije. Podaci prijava stanja na pčelinjacima u oktobru i u aprilu naredne godine su od suštinskog značaja. Sve ovo iz razloga jer su nam statistički podaci sa terena gde je savremena poljoprivredna proizvodnja zastupljenija podaci u toj kategoriji prijave-odjave stanja ne bi trebali biti isti kao sa terena gde su teritorije proglašene za ruralne delove naše zemlje i gde je upotreba pesticida u daleko manjoj meri zastupljena.
Naša saradnja sa 180 udruženja u „Save the bees coaltion EU“ nam nameće prve korake u ovom istraživanju i mi na osnovu iskustava naših koalicionih partnera iz EU moramo obezbediti početni MEHANIZAM za utvrđivanje što realnijeg stvarnog broja pčelinjih zajednica, posebno u onom delu kada se radi o zimskim, kao i o gubicima usled trovanja pčela pesticidima. Ovakav pravilnik nam to nije obezbedio, naprotiv , on nam je nametnuo da broj košnica koje izlaze iz zime nije ili je u malom procentu u opadanju , dok svako novo uzimljavanje i prijava brojnog stanja u oktobru mesecu beleži rapidan rast pčelinjih zajednica.
To govore i podaci da smo mi svetska sila po broju košnica u svetu, ali nam takođe spušta količinu prinosa po pčelinjem društvu, pa smo u tom pogledu sa maksimalnih deset kilograma proseka po pčelinjoj zajednici u rangu nekih afričkih zemalja koja su skoro potpuno bez razvijene flore.
Za 2017 godinu po podacima Republičkog zavoda za statistiku u Srbiji je bilo 849 hiljada pčelinjih društava. Prema istom izvoru, u 2017. godini proizvedeno je 7014 tona meda.Po podacima Uprave za veterinu iste godine je taj broj prelazio 1.2 miliona pčelinjih zajednica, što je razlika u broju od skoro 400 hiljada .Sve ovo dovodi do POTPUNE NEGACIJE stanja stvari na terenu. Ako poslednjih godina beležimo masovno trovanje pčela pesticidima usled nelegalno tretiranog semena suncokreta i uljane repice neonikotinoidima, ako se u pčelarskim grupama na društvenim mrežama otvoreno govori o zimskim gubicima koji se u zvaničnim izveštajima Uprave za veterinu ne pojavljuju, onda je pravi trenutak da nešto promenimo.
Pravilnik o obeležavanju pčelinjaka i pčelinjih društava dosadašnjim načinom je potpuno obesmišljen onog trenutka kada je pravilnikom Ministarstva poljoprivrede odlučeno da subvencije po pčelinjoj zajednici budu ograničenog karaktera, pa tako aktuelni pravilnik predviđa isplatu subvencija po pčelinjoj zajednici svim pčelarima sa minimalnih 30, a maksimalnih 200 pčelinjih zajednica. Bez obzira i ako se to ograničenje promeni u nekom drugom broju ono i dalje ostaje ograničenje i potpuno je besmisleno da pčelar obeležava sve košnice i plaća pločice uz razne navedene nemogućnosti, a da one u suštini ne učestvuju aktivno u postojećim podsticajima.
Ukoliko se navedeni pravilnik promeni, pčelar neće biti u iskušenju da prijavljuje veći broj pčelinjih zajednica od postojećeg broja koji ima u svom vlasništvu, posebno misleći na period izimljavanje pčelinjih zajednica i aktivnog nadzora u aprilu mesecu gde broj košnica učestvuje u isplati subvencija. Pretpostavimo da pčelar koji je imao uzimljenih 270 drustava, tokom zime je izgubio 30 pčelinjih zajednica ili je spojio na proleće , nema nikakvog razloga da ne prijavi trenutno postojeće stanje od 240 društva jer će mu svakako po postojećem pravilniku biti subvencionisano 200 pčelinjih zajednica.Proverom statističkih podataka , doći ćete do podataka da praksa pokazuje u velikom procentu istovetnu prijavu broja uzimljenih i izimljenih pčelinjih društava od strane pčelara.
Predlažemo da :
*Se pčelinjaci obeležavaju jedinstvenom tablom A4 formata na kome bi bili ispisani svi potrebni podaci Ime i prezime, mesto i HID broj pčelinjaka kao i broj poljoprivrednog gazdinstva sa svim ostalim generalijama predviđenih propisanim postojećim zakonom. Da seleći pčelar mora imati dve takve table , a po zahtevu i više u zavisnosti od potrebe selećeg pčelara.
* Da aktivni nadzor veterinara ostane nepromenjen u protokolnom, praktičnom i finansijskom delu, osim u načinu obeležavanja što olakšava rad veterinarima i ukida im onaj procentualni deo finansija od cene pločica koji se njima plaća za ugradnju na košnicama. Takav način obeležavanja od strane veterinara posebno nije zaživeo, jer poslednjih 6. godina pčelari sami kače pločice na svojim košnicama što pravilnik o obeležavanju ne propisuje. Sa druge strane , postoje i opravdani razlozi veterinara koji u ovom tehničkom delu ne učestvuju iz razloga straha od pčelinjeg uboda , postojeće alergije na pčelinji otrov, nepristupačnost prilaska određenim lokacijama pčelinjaka i ostalih razloga..
Udruženje Sačuvajmo pčele je donelo odluku da pozove sva ostala Udruženja pčelara koja se slažu sa predloženim načinom i da svojim pečatom i potpisom na zajedničkom ukazu budućem zvaničnom dopisu ministarstvu poljoprivrede, Upravi za veterinu i ostalim nadležnima potpomogne spremljen zahtev-predlog komori veterinara Srbije od samih veterinara koji se ne slažu sa dosadašnjim načinom obeležavanja pčelinjaka.
Za sada je to četiri udruženja potpisnika „Sporazuma o strateškoj saradnji“ sa udruženjem Sačuvajmo pčele. Tačnije radi se o UP Temnić iz Varvarina, UP Skorenovački nektar iz Skorenovca, DP iz Novog Bečeja i UP Banatska pčela iz Banatskog Karlovca.Udruženje pčelara iz Kikinde je takođe dalo predlog za pokretanje inicijative promene načina obeležavanja pčelinjaka.
(Agrosmart)