banner-image

Na farmi od 1.900 hektara sve rade roboti, nema ljudske ruke

U Australiji su inovatori upravo predstavili prvu potpuno automatizovanu farmu koja se prostire na 1.900 hektara i na kojoj ljudska ruka apsolutno ništa ne radi. Poljoprivredna proizvodnja na ovom imanju odvija se uz pomoć veštačke inteligencije, robota i pametnih senzora, a cilj je da se pokaže kako tehnologija može industriju učiniti produktivnijom i efikasnijom.

Kako piše ABC njuz postavljanje sistema koštalo je 20 miliona dolara. Projekat su sproveli istraživači sa Univerziteta Čarls Start u Vaga Vagi u saradnji sa institutom Fud agiliti.

Tehnološke inovacije se ne šire samo na pametne gradove, inteligentne zgrade ili nove hibridne radne modele; roboti takođe transformišu poljoprivredu veštačkom inteligencijom, autonomnim traktorima, senzorima koji nadgledaju useve u realnom vremenu, dronovima ili robotima za berbu voća i povrća.

Ova farma u Australiji mogla bi predstavljati presedan za ono u šta robotika i veštačka inteligencija mogu transformisati poljoprivredu, ocenjuju stručnjaci. Među tehnologijom na farmi su bespilotne letelice, robotski traktori, kombajni i pametni senzori za merenje, na primer, emisije ugljenika ispuštenog u atmosferu.

„Neće proći mnogo vremena pre nego što tehnologija izvede poljoprivrednike sa polja i uvede ih u svet robotike, automatizacije i veštačke inteligencije“, rekao je u saopštenju izvršni direktor Fud agiliti Ričard Norton. „Potpuna automatizacija nije daleki koncept; već postoje rudnici u Pilbari koji rade u potpunosti na ovaj način.“

Istraživači će takođe postaviti najsavremenije bezbedno okruženje za rešavanje nastajućih rizika sajber bezbednosti u proizvodnji hrane.

Senzori će meriti interakcije između biljaka, tla i životinja-i zajedno će roboti, veštačka inteligencija i algoritmi moći da uspostave prakse i modele održivosti hrane zasnovane na dokazima. Farma već radi na komercijalnom nivou.

Ova pametna farma nije jedini skorašnji izum koji pokreće promenu u proizvodnji hrane: vertikalne farme štede prostor u gradovima, pametnim staklenicima se može upravljati sa malo resursa, a kompanije za proizvodnju veštačkog mesa sprečavaju ispuštanje velikih emisija gasova sa efektom staklene bašte.

S. Kuprešanin