U razvijenim zemljama poljoprivreda čini samo 1-2% BDP-a, u siromašnim 50%
Iako poljoprivreda hrani svet, njen ekonomski značaj u razvijenim državama je manji zbog industrije i usluga, dok u siromašnijim zemljama agrar i dalje dominira privredom.
Ako pogledamo svetski prosek, oko četiri odsto globalnog BDP-a dolazi iz poljoprivrede. U razvijenim zemljama poljoprivreda čini samo 1-2% BDP-a (SAD, EU, Japan).
U zemljama u razvoju udeo agrara često prelazi 15-30% (Indija, Nigerija, Etiopija).
U najsiromašnijim zemljama poljoprivreda može činiti i 50% BDP-a, jer dominira ekonomijom (npr. Čad, Burundi).
Najveće učešće u globalnoj poljoprivrednoj proizvodnji imaju zemlje s velikim površinama obradivog zemljišta, povoljnim klimatskim uslovima i razvijenim agrarnim sektorom.
Kina je najveći proizvođač pirinča, pšenice, povrća, voća i svinja. Oko 7% svetske obradive zemlje hrani oko 20% svetske populacije.
Sjedinjene Američke Države (SAD) su među vodećim zemljama u globalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Kina je na prvom mestu, dok su SAD i Indija odmah iza nje.
Iako precizni procentualni podaci mogu varirati u zavisnosti od korišćenih metoda i izvora, procenjuje se da SAD učestvuju sa približno 10% u ukupnoj svetskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ovaj značajan doprinos rezultat je visokog nivoa mehanizacije, primene naprednih tehnologija i efikasnih poljoprivrednih praksi.