Portal pametne poljoprivrede

Poljoprivredna stručna služba – Poljoprivredna stanica d.o.o. Novi Sad realizovala je projekat „Unapređenje biljne poljoprivredne proizvodnje kroz kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i praćenje sprovođenja preporuka i saveta“. Projekat je finansiralo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije. U okviru projekta objavljena je brošura koju donosimo u celosti: 

1. Uvod

Vojvodina predstavlja prirodno bogatstvo kada se govori o zemljištu. Zemljišta Vojvodine po svojim fizičkim, hemijskim i proizvodnim svojstvima spadaju među najbolja zemljišta u Evropi (Živković i sar, 1972.) Međutim, uočava se sve više faktora koji ugrožavaju zemljište i postepeno dovode do degradacije istog, kao i do onemogućavanja postizanja visokih i stabilnih prinosa koji se u poljoprivrednoj proizvodnji postavljaju kao imperativ. Najveći broj ovih faktora potiče od delovanja samog čoveka. Nekontrolisana ili nedovoljna primena mineralnih hraniva, ne unošenje organskih đubriva i ne zaoravanje žetvenih ostataka, faktori su koji svojim negativnim delovanjem dovode do postepenog osiromašenja i degradacije zemljišta.

Osnova za zaštitu zemljišta od degradacije predstavlja kontrola plodnosti zemljišta i upotreba đubriva koja obuhvata kontrolu i praćenje svih faktora koji određuju plodnost zemljišta i dejstvo đubriva, kao i mere za ostvarenje visoke i stabilne proizvodnje dobrog kvaliteta, uz ekonomičnost i zaštitu životne sredine (Ubavić i sar., 1996).

2. Cilj projekta

2.1. Opšti cilj projekta:

Unapređenje konkurentnosti domaće poljoprivrede i promovisanje održivog razvoja Republike Srbije kao i očuvanje i zaštita obradivog poljoprivrednog zemljišta kroz kontrolu plodnosti zemljišta.

2.2. Specifični ciljevi projekta:

– Podizanje svesti ciljne grupe edukacijom o mogućnostima i značaju vršenja kontrole plodnosti zemljišta.
– Analiza stanja zemljišta na teritoriji Južnobačkog okruga (opštine Bač, Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Žabalj, Novi Sad, Petrovaradin, Sremski Karlovci, Temerin i Titel).
– Davanje preporuka i saveta za ishranu bilja i upotrebu mineralnih i organskih đubriva poljoprivrednim proizvođačima sa teritorije Južnobačkog okruga.

3. Realizacija projekta kroz kontrolu plodnosti zemljišta

U akciji sprovođenja kontrole plodnosti zemljišta, ispitano je 4500 uzoraka zemljišta analizirani su sledeći parametri:

– određivanje pH vrednosti zemljišta u 1MKCl i H2O
– određivanje sadržaja CaCO3 u zemljištu

-određivanje sadržaja humusa u zemljištu
– određivanje sadržaja ukupnog azota
– određivanje sadržaja lakopristupačnog P2O5 u zemljištu,
– određivanje sadržaja lakopristupačnog K2O u zemljištu.

4. Rezultati kontrole plodnosti zemljišta

Region Južnobačkog okruga koji pokriva PSS „Poljoprivredna stanica“ Novi Sad doo odlikuje se različitim tipovima zemljišta. Pored černozema kao zemljišta najpovoljnijih osobina, najzastupljenija su zemljišta tipa černozem u degradaciji, gajnjača, kao i aluvijalna zemljišta.

4.1. pH vrednost zemljišta predstavlja jedno od najvažnijih svojstava zemljišta jer od pH vrednosti zavisi odabir kultura za gajeje, kao i vrsta primene mineralnih đubriva. Reakciju sredine određuje koncentracija disociranih vodonikovih jona u zemljišnom rastvoru.

Sa reakcijom zemljišta i zemljišnog rastvora u tesnoj vezi stoji intezitet mikrobiološke aktivnosti, rastvaranje zemljišnih minerala, transformacija produkata njihovog raspadanja, usvajanje hranljivih materija od strane biljaka, koagulacija i peptizacija koloida i drugi fizičko-hemijski procesi u zemljištu. Ispitivanja su pokazala veliku varijabilnost ovog parametra koja se kreće u rasponu od jako kisele do slabo alkalne.

4.2. Kalcijum jon je biogeni elemenat neophodan u ishrani biljaka. Svojim delovanjem kalcijum direktno ili indirektno utiče na brojne procese u zemljištu, strukturu zemljišta kao i na reakciju sredine zemljišta. Bez kalcijuma biljke ne mogu da završe svoj životni ciklus.

Sadržaj kalcijum karbonata varira od slabo karbonatnih do jako karbonatnih zemljišta sa sadržajem kalcijum karbonata višim od 20,00 %, što predstavlja ograničavajući faktor za gajenje kultura. Ovo je izuzetno važan parametar kod gajenja višegodišnjih kultura, voćnjaka i vinograda

4.3. Humus je specifična materija organskog porekla sa mnogostrukim značajem za zemljište. Humus predstavlja izvor hranljivih materija i faktor očuvanja plodnosti zemljišta. Najveći procenat ispitanih uzoraka pripada klasi humusnih zemljišta, ali je značajan udeo i slabo humusnih zemljišta.

Za poljoprivrednu proizvodnju najznačajnije povećanje humusa postiže se zaoravanjem žetvenih ostataka i unošenjem organskog đubriva. Za razliku od mineralnih đubriva, kod organskih đubriva su zastupljeni svi makroelementi, kao i određena količina mikroorganizama pri čemu se pojačava aktivnost bakterija tipa azotofiksatora, amonifikatora i sl. Organska đubriva pre svega pozitivno deluju na vodna, fizička i hemijska svojstva zemljišta.

Azot kao jedan od najznačajnijih makro elemenata u biljnoj proizvodnji treba pratiti tokom čitave vegetacije. Zbog svog specifičnog ponašanja u zemljištu (mogućnost migracije, volatizacije…) preporuka azotom obuhvata sukcesivan unos tokom vegetacije, kako kod ratarskih, tako i kod voćarskih kultura. Stoga se u praksi preporučuje kontrola azota preko tzv. N-min metode, kao najpouzdanije metode za utvrđivanje potrebne količine azota za osnovno, predsetveno đubrenje ili prihranu ozimih useva.

4.4. Fosfor spada u red konstitucionih elemenata i kao takav ulazi u sastav važnih organskih jedinjenja. Mnogobrojne značajne fiziološko-biohemijske reakcije ne mogu proteći bez delovanja različitih fosfornih jedinjenja koja učestvuju u procesima disanja, povezivanju endotermnih i egzotermnih reakcija i dr. Fosfor je elemenat bez kojeg biljke ne mogu da završe svoj životni ciklus.

Sadržaj lakopristupačnog fosfora varira od minimalnih 2,7 mg/100 g zem, do maksimalnih 172 mg/100 g zem. Na parcelama sa vrlo visokim do štetnim sadržajem fosfora, preporučen je izostanak primene u naredne 2-3 godine uz kontrolu mikroelemenata, dok je na parcelama sa smanjenim sadržajem, preporučen povećan unos fosfornih đubriva i na tim parcelama preporučen je unos mineralnih đubriva sa naglašenim fosforom.

4.5. Kalijum se ubraja u grupu neophodnih makroelemenata koji učestvuje u raznim procesima vezanih za rast i razviće biljaka, kao i povećanje otpornosti biljaka prema raznim bolestima, štetočinama i uslovima spoljne sredine.

Dovoljne količine kalijuma povećavaju otpornost biljaka na bolesti, štetočine i druge nepovoljne uslove spoljne sredine. Suvišak kalijuma ima za posledicu nedostatak drugih elemenata neophodnih za rast i razviće biljaka kao što su magnezijum i kalcijum. Kalijum se iz zemljišta iznosi prinosima, erozijom i sl. tako da je njegov unos putem mineralnih i organskih đubriva u većini slučajeva neophodan. Sadržaj lakopristupačnog kalijuma takođe varira od minimalnih 4 mg/100 g zem do maksimalnih 114 mg/100 g zem. Na svim zemljištima napravljen je balans ishrane u zavisnosti od sadržaja u zemljištu i potreba kultura. Na zemljištima sa niskim sadržajem preporučen je povećan unos mineralnih đubriva na bazi kalijuma i preporučene su formulacije sa dominatnim sadržajem kalijuma. Na parcelama sa vrlo visokim do štetnim sadržajem kalijuma data je preporuka za izostanak primene u periodu od 1-3 godine.

5. Zaključak

Kao konačan zaključak, može se potvrditi da je vršenje kontrole plodnosti zemljišta neophodna mera jer se na taj način utiče na pronalaženje najpovoljnijih mera popravke agrohemijskih svojstava zemljišta, vrši racionalna upotreba mineralnih đubriva, smanjuju se troškovi proizvodnje, ali ono što je najvažnije, jeste, da se na pravilan način vodi politika zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta kao i zaštita životne sredine.