Poljoprivrednici traže jasno definisanje reprezentativnosti udruženja: Korak napred ili prepreka?
Ministarstvo poljoprivrede Srbije najavilo je uvođenje strogih kriterijuma za utvrđivanje reprezentativnosti poljoprivrednih udruženja pre svakog zvaničnog sastanka. Predstavnici poljoprivrednika uglavnom podržavaju ovu ideju, ali upozoravaju da zahtevi Ministarstva mogu biti preobimni i da postoji rizik od isključivanja manjih, lokalnih udruženja iz procesa donošenja odluka.
Prema najavi, udruženja će morati da dostave:
-
dokaz o registraciji u Agenciji za privredne registre (APR),
-
statut (ako nije javno dostupan),
-
broj članova,
-
osnovnu delatnost članova (ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo…),
-
procenjenu površinu obradivog zemljišta ili broj grla stoke,
-
spisak ovlašćenih predstavnika uz potpise članova koji potvrđuju njihovu reprezentativnost.
Borba protiv fantomskih udruženja — dobrodošla inicijativa?
Predsednik Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, Goran Filipović, pozdravlja ovu meru kao način da se spreči uticaj tzv. fantomskih udruženja.
„Mnoge te organizacije nikada nismo videli ni na jednom sastanku ili protestu. Mi imamo jasno definisanu strukturu i statut“, kaže Filipović.
On ističe da njihova Inicijativa funkcioniše kroz skupštinu od 72 člana i upravni odbor od 12 članova, i dodaje da je vreme da se zna „ko je ko“ u svetu poljoprivrede.
Podrška i iz Subotice
Slično mišljenje deli i Miroslav Matković, predsednik Udruženja poljoprivrednika Subotice. On navodi da su već ranije predlagali da se uvedu jasni kriterijumi.
„Na prethodnim sastancima bilo je i po 60 udruženja, za mnoge nikada nismo čuli. Reprezentativnost mora da se jasno utvrdi“, kaže Matković.
Ipak, dodaje da je najvažnije kako će se sve primeniti u praksi i da se nada da neće biti prostora za favorizovanje „pogodnih“ udruženja.
Male organizacije pod pritiskom — spajanje kao rešenje?
Manja udruženja mogla bi biti prinuđena da se priključe većim kako bi ostvarila pravo glasa. Matković smatra da to nije nužno loše, ako dođe do planskog i organizovanog udruživanja.
Subvencije, PIO i plavi dizel — zahtevi ostaju aktuelni
Filipović podseća da su njihovi zahtevi još iz 2022. godine — dizel bez akciza, uređena PIO služba i referentna berza — i dalje aktuelni i univerzalni za sve poljoprivrednike u Srbiji.
„U Hrvatskoj znaju tačno koliko litara goriva sleduje po kokoški ili svinji. Kod nas plavi dizel još uvek nije dostupan na pumpama“, navodi on.
Upozorenje iz Mačve: Dokumentacija preopširna
Goran Vasić, predsednik Udruženja proizvođača mleka Mačvanskog okruga, takođe podržava ideju o boljoj organizaciji udruženja, ali smatra da su zahtevi Ministarstva preterani.
„Traže potpise svih članova za svaki sastanak. To je apsurdno. Zar i ministar traži potpise svih članova Vlade da bi se sastao s nama?“ pita se Vasić.
On dodaje da dokumentacija mora biti jasna, ali ne i birokratski obeshrabrujuća.
NAPS: Udruženja ne treba da potpisuju sporazume bez osnove
Jovica Jakšić iz Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije (NAPS) naglašava da se reprezentativnost mora jasno utvrditi kako bi se sprečilo da udruženja sa 10 ili 15 članova potpisuju ključne sporazume.
„To je dovelo do neefikasne poljoprivredne politike i slabih rezultata“, smatra Jakšić, dodajući da bi udruživanje u jednu veliku organizaciju bilo najefikasnije rešenje.
Prilika za red ili novo ograničenje?
I dok Ministarstvo najavljuje korak ka transparentnijem dijalogu, predstavnici poljoprivrednih udruženja upozoravaju na moguće negativne posledice. Iako se slažu da je borba protiv fantomskih udruženja neophodna, ključna reč ostaje — balans. Balans između kontrole i pristupačnosti, između odgovornosti i efikasnosti.