Prvo analiza pa prihrana
Pšenica u Sremu trenutno je u dobrom stanju, međutim, nedostatak zimskih padavina mogao bi da se odrazi na proizvodnju. U toku je prihrana useva.
Poljoprivredne stručne službe apeluju na proizvođače koji još nisu uradili tu važnu agrotehničku meru, da bi trebali prethodno da urade analizu zemljišta, kako bi znali koju količinu azota da dodaju zemljištu.
Srem se zeleni od pšenice. U tom delu Vojvodine jesenas su zasejane veće površina pod tom žitaricom. Uprkos neuobičajeno visokoj temperaturi za ovo doba godine, usev je u dobrom stanju. Ono što je sada aktuelno je jedna od najvažnijijih agrotehničkih mera – prihrana pšenice.
Jako je važno prethodno uraditi analizu zemljišta, kako bi se znala prava količina mineralnog đubriva koju treba dodati.
„Ako dodaju previše, doći će kasnije do poleganja useva, a samim tim i do gubitka. Šta agronomi kažu, da li je pravo vreme za prihranu pšenice? Jeste pravo vreme, ali nam ovo vreme ne pogoduje, jer je previše vlažno i ne može da se uđe u usev, ali se nadamo da će se ovih dana vreme popraviti . Neki proizvođači su iskoristili ove mrazeve, što su bili prethodnih dana, pa su ranije ulazili u parcelu i izvršili prihranjivanje“, objašnjava Jovan Bojić iz Poljoprivredne savetodavne službe Sremska Mitrovica.
Usev je trenutno u fazi punog bokorenja. Pšenica koja je posejana u kasnijim rokovima uspela je da se razvije i da izdrži ove uslove, međutim nedostatak zimskih padavina mogao bi da se odrazi na proizvodnju.
„Ova zima je, što se tiče poljoprivrede, nepovoljna zbog toga što će najveći broj patogena prezimiti i pretpostavljam da će imati veći napad štetočina i bolesti u toku vegetacije“, dodaje Bojić.
Očekuje se solidan prinos, ali ne i cena. Kako smo saznali, ratari su koristili i deklarisano, ali i seme sa tavana. Za prolećnu setvu u Sremu u planu su kukuruz, soja i suncokret.
Ono što je izvesno, kako kaže ovaj iskusni agronom, ali u isto vreme i ratar, trostruko smanjenje subvencija za biljnu proizvodnju će otežati poljoprivredne radove.
(RTV)