banner-image
banner-image

Koalicija 27: Srbija usvaja ekološke zakone, ali njihova primena izostaje

Gotovo pet godina od otvaranja Klastera 4 u pregovorima sa Evropskom unijom, Srbija nije ostvarila napredak u zaštiti životne sredine uprkos usvajanju brojnih propisa, ocenila je Koalicija 27 u 13. Izveštaju iz senke, predstavljenom 18. novembra u Beogradu.

Izveštaj „Flaster na klaster“ obuhvata period od maja 2025. do maja 2026. godine i donosi pregled stanja i preporuke u deset oblasti zaštite životne sredine. Koalicija 27 navodi da je Evropska unija u međuvremenu razvila nove standarde, dok u Srbiji izostaje primena već usvojenih propisa.

Među glavnim problemima izdvojeni su manjak inspektora, nedovoljni kapaciteti lokalnih samouprava i način finansiranja zaštite životne sredine. Ekološke naknade se, kako navodi Koalicija, slivaju u opšti budžet, dok izveštaji o stanju životne sredine kasne ili se ne objavljuju. Zbog nedostupnih podataka u pojedinim oblastima teško je utvrditi stvarno stanje.

Nedostaje trećina inspektora, zagađen vazduh u svih osam aglomeracija

Tanja Petrović iz Mladih istraživača Srbije rekla je da Inspektoratu za zaštitu životne sredine nedostaje oko trećine zaposlenih, što otežava kontrolu na terenu i izricanje sankcija. Ukazala je i na to da se pojedine studije o proceni uticaja na životnu sredinu izrađuju bez laboratorijskih nalaza i izveštaja sa terena, iako bi trebalo da budu osnova za donošenje odluka.

Ivana Jovčić iz Centra za unapređenje životne sredine navela je da je vazduh u poslednjih godinu dana bio zagađen u svih osam aglomeracija u Srbiji i u još 16 gradova. Prema proceni koju je iznela, zbog prekomernog zagađenja vazduha u Srbiji godišnje prerano umre oko 14.000 ljudi. Navela je i da su emisije velikih zagađivača obuhvaćenih Nacionalnim planom za smanjenje emisija bile više od pet puta iznad dozvoljenog nivoa.

Kako je navedeno na predstavljanju izveštaja, procenjena godišnja šteta od klimatskih ekstrema treću godinu zaredom premašuje milijardu evra, odnosno jedan odsto BDP-a. Za sprovođenje Akcionog plana prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove od 2024. do 2026. godine u budžetu je bilo planirano 7,3 miliona evra.

U 2025. godini registrovano 2.217 požara na deponijama

Igor Jezdimirović iz Inženjera zaštite životne sredine rekao je da je, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, broj požara na deponijama od 2015. do 2025. godine porastao dva i po puta. Tokom 2025. registrovano je 2.217 požara, u proseku šest dnevno.

„Od 2009. godine nismo uspeli da utvrdimo koliko stvarno otpada imamo. Požari na deponijama direktno ugrožavaju zdravlje građana i prave dugoročnu štetu za životnu sredinu“, rekao je Jezdimirović. Dodao je da je Srbija dobila novi Zakon o upravljanju otpadom, ali da za njegovu primenu nedostaju podzakonski akti.

Jelena Milić iz Alternative za bezbednije hemikalije (ALHEM) ocenila je da su propisi Srbije o upravljanju hemikalijama u velikoj meri usklađeni sa propisima EU. Njihovu primenu, kako je navela, otežava preklapanje nadležnosti tri inspektorata, što otežava i izricanje sankcija.

Od nove vlade očekuju primenu zakona

Koalicija 27 najavila je da će izveštaj i preporuke predstaviti novoj Vladi Srbije i budućem rukovodstvu Ministarstva zaštite životne sredine. Učesnici predstavljanja poručili su da od nove vlade očekuju da zaštitu životne sredine postavi među prioritete i obezbedi primenu usvojenih zakona.

Koaliciju 27 čini osam organizacija civilnog društva – Alternativa za bezbednije hemikalije (ALHEM), Beogradska otvorena škola, Mreža za klimatsku akciju, Centar za unapređenje životne sredine, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica, Inženjeri zaštite životne sredine, Mladi istraživači Srbije i Svetska organizacija za prirodu.

Izveštaj iz senke „Flaster na klaster“ (PDF)