banner-image

Mere ECB dobre i za nas

Odluka Evropske centralne banke (ECB) da upumpa oko 60 milijardi evra mesečno u zemlje „evrolenda“, uticaće na slabljenje dinara, što može da podstakne domaći izvoz zbog jeftinije srpske valute, ali će to slablejnje biti minimalno jer na stabilnost domaće valute utiče novi aranžman iz predostrožnosti s MMF-om, ocenili su danas analitičari za Tanjug.

Domaći eksperti su ocenili da nam javni dug raste i u apsolutnom iznosu i u procentima od BDP-a, iako država Srbija ne ulazi u nove kredite, niti u refinasiranje postojećih dugova i to ugrožava kreditni rejting zemlje, što je prvi direktan i vidljiv efekat mera ECB i rasta dolara u odnosu na evro.

Trenutni odnos dolara prema evru i recesioni trendovi u evro zoni, ugrožavaju dugoročno investicije koje mi u Srbiji očekujemo da dođu iz evro zone, smatraju analitičari.

Saradnik Instituta za evropske studije Goran Nikolić rekao je Tanjugu da je odluka NBS da u proteklih sedam dana kupi 80 miliona evra na deviznom ttržištu i da danas održi svop-aukcije, na kojima je kupila i prodala po milion evra sa ročnošću od tri meseca, odraz želje centralne banke da dinar drži pod kontrolom odnosno, da on ne ojača.

Nikolić je ocenio da je to dobra mera NBS, sa aspekta kompetitivnosti naše industrije, jer u suštini bi prejak dinar bio dodatno destimulativan za naš izvoz, a uvoz bi bio pospešen.

Prema njegovim rečima, monetarna politika koja sprečava jačanje dinara svakako je dobro došla, tako da i današnja tromesečna svop-aukcija NBS, u kojoj je kupila i prodala po milion evra, ima za čilj da ojača dinar.
„Postavlja se pitanje šta je uzrok ovih pritisaka na jačanje dinara, pa dva su uzroka. Jedan je akcija ECB-a i praktično doštampavanje evra, koje proizvodi dodatnu ponudu evra na tržištu, što može da se prelije kod nas preko povećanog kreditiranja ili eventualnih investicija ili samo očekivanje novih investicija“, smatra Nikolić.

„Dakle, samo očekivanje dodatnog priliva novca već podiže vrednost naše valute u odnosu na evro, zato što se očekuje dodatna količina evra, a s druge strane je i potpisivanje sporazuma sa MMFom nešto što ide u prilog jakom dinaru“, ocenio je Nikolić.

Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić rekao je Tanjugu da monetarna politika koju sprovodi ECB najavljenom kupovinom državnih obveznica od banaka po 60 milijardi evra mesečno, anmeceh pitanje „gde će ti evri završiti“.

Pream njegovim rečima, još je rano za procenu gde će taj novac biti uložen, ali očigledno je da neće ići samo u realni sektor i u investicije, nego i u spekualtivnim tokovima, zbog čega onda evro može da slabi.

Direktan uticaj otkupa već skoro 28 milijardi evra u EU, od početka marta, već je vidljiv preko rasta javnog duga Srbije, čija je skoro trećina nominovana u dolarima, rekao je Grubišić i dodao da nam i učešće javnog duga u BDP-u raste zbog rasta dolara u odnosu na evro.
„Znači mi ne ulazimo u nove kredite, ne sprovodimo refinasiranje duga, ali nam javni dug raste i u apsolutnom iznosu i u procentima od BDP-a što ugrožava kreditni rejting. Znači, tu to je prvi direktan i vidljiv efekat“, objasnio je Grubišić.

Trenutni odnos dolara prema evru i recesioni trendovi u evro zoni, ugrožavaju dugoročno investicije koje mi u Srbiji očekujemo da dođu iz evro zone, ukazao je Grubišić.

Prema njegovim rečima, ptanje je da li će dalje da se produži ovaj rast dolara prema evru, što niko ne može jasno da odgovori, jer dolar je već dosta porastao.
„To me podseća na pitanje, da li sada konvertovati kredit iz švajcarskih franaka u evro. Da, ako će i dalje da raste, ili ne ako je već ovoliko porastao. Prema tome, to ne može niko da vam kaže. Tu važi stara ona narodna, „posle bitke svi generali su pametni“, zaključio je Grubišić.