banner-image

Naukom do boljih prinosa i kvalitetnijeg života na selu

Razvoj novih tehnologija, digitalizacija poljoprivrede i implementacija novih saznanja u praksu osnova su za unapređenje agrara i ostvarivanje konkurentnosti u ovoj oblasti. Najveću ulogu u tome imaju brojni domaći instituti i fakulteti  u kojima se sprovode istraživaživanja u rangu najznačajnijih svetskih s ciljem da se ona u što kraćem roku učine dostupna krajnjim korisnicima – poljoprivrednicima kako bi mogli da ostvare veći profit, uz maksimalnu racionalizaciju proizvodnje i zaštitu životne sredine. O ovoj temi, odnosno značaju nauke za razvoj poljoprivrede, agroprivrede i koncepta pametnih sela govorilo se i na panel -diskusiji  koja je danas održana u Novom Sadu, u okviru 7. dunavskog biznis foruma. Organizator panela je „Dnevnik-Poljoprivrednik“ AD, uz podršku Privredne komore Vojvodine.

– Važnost agrara u Srbiji, koja je tipično poljoprivredna zemlja, ogromna je i država je to prepoznala, pa se iz godine u godinu sve više budžetskih sredstava ulaže u ovaj sektor. Međutim, nije toliko važna količina novca, već kako se on upotrebi. Neophodno je da se ulaže u inovacije i naučne projekte čiji je cilj da se proizvede što više po jedinici površine, uz što manja ulaganja, rekao je Velimir Stanojević, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i napmenuo da se mora razvijati koncept pametnih sela kako bi se njihovim stanovnicima obazbedili uslovi za kvalitetan život i ostanak.

Uvođenje novih tehnologija u cilju postizanja veće multifunkcionalnosti i omogućavanja da stanovnici koji žive u selima mogu da ostvare prihod i na malom posedu u fokusu je rada Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Kako je na skupu istakao dr Saša Stevanović, pomoćnik pokrajinskog sekretara, ovaj sekretarijat izdvaja značajna bespovratna sredstva školama, fakultetima i institutima za kupovinu savremene opreme i unapređenje svog rada, a od ove godine podstiču se aktivnosti u školama vezane za zadrugarstvo kao važan segment unapređenja života na selu.

– Posebnu ulogu u transferu najnovijih saznanja, dostignuća i iskustava i njihovoj primeni u praksi imaju specijalizovani mediji kakav je list „Poljoprivrednik“ i to jeste razlog zašto smo organizovali ovaj skup, rekla je u ime organizatora „Dnevnik – Poljorivrednik“ AD direktorka dr Gordana Radović, uz napomenu da je suština koncepta pametnih sela da njihovi stanovnici imaju iste uslove života, u pogledu razvijenosti ekonomije, infrastrukture, društvenog i kulturnog života, zdravstva, kao i u gradu, kako bi se zaustavio proces depopulacije.

– Upravo je rad naučnih i istraživačkih institucija važan za razvoj domaćeg agrara, ali i implementaciju naučnih saznanja značajnih za razvoj koncepta pametnih sela kod nas, istakla je Radovićeva.

 Zasluga za to što od pre nekoliko godina postoji poseban panel posvećen poljoprivredi u okviru Dunavskog biznis foruma  pripada prof. dr Radovanu Pejanoviću, predsedniku Programskog saveta foruma, koji je istakao da je cilj da se multidisciplinarnim, naučnim pristupom pronađe način kako da se popravi višedecenijski loš položaj u kojem su poljoprivreda i selo. Ulaganje u znanje je, kako je istakao prof. dr Pejanović, jedino ulaganje koje zasigurno proporcionalno vraća više od uloženog.

Učesnici panela bili su predstavnici poljoprivrednih fakulteta u Novom Sadu i Beogradu, novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Instituta za voćarstvo iz Čačka, beogradskog Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“,  Instituta za zemljište u Beogradu, beogradskog Instituta za primenu nauke u poljoprivredi, novosadskog Instituta za prehrambene tehnologije, Naučnog instituta za veterinarstvo „Srbija“ iz Beograda i Instituta „Mihalo Pupin“  iz Beograda, koji su, svako sa svog aspekta, dali doprinos sagledavanju aktuelnog stanja u poljoprivredi i mogućnosti da se ono unapredi primenom nauke.

Izvor:Poljoprivrednik